Vizek: Svaka sljedeća nekretnina bi trebala biti dramatično više oporezivana

I dok su građani potpisivali peticiju protiv, struka je definitivno za – kažu da upravo porez na nekretnine, kao djelomična zamjena za visoko porezno opterećenje rada ali i dohodaka koji ostvaruju poduzetnici, može poslužiti kao instrument ekonomske politike usmjerene rastu i razvoju.

S Maruškom Vizek, ravnateljicom Ekonomskog instituta u Zagrebu, razgovarala je Nataša Božić.

Koje su prednosti, a koji nedostaci uvođenja poreza na nekretnine?

“Najveći razlog za uvođenje takvog poreza je to što on zaista ima potencijal urediti tržište nekretnina te da jednu ogromnu imovinu koju građani ne koriste, a to je između 10 i 20 posto ukupnog stambenog fonda, koji bi se na ovaj način stavio u funkciju.”

Mislite da bi građani počeli prodavati nekretnine koje ne koriste, a na koje bi morali plaćati porez?

Zavisi na kakav način definirate taj porez. Možete ga uvijek definirati na način da povoljnije tretirate nekretnine koje su u najmu i barem na taj način natjerate građane da unajmljuju te nekretnine. Kada nekretnine stoje apsolutno prazne društvo nema apsolutno nikakav povrat od kapitala koje je utrošilo da bi se te nekretnine izgradile i sva potrebna infrastruktura. Drugi cilj je naravno smanjivanje ekonomskih nejednakosti. Definitivno, taj porez treba biti formuliran na način da za nekretninu u kojoj građani žive on bude isti ili čak niži od komunalne naknade koju bi taj porez trebao zamijeniti, a svaka sljedeća nekretnina bi trebala biti dramatično više oporezivana, što bi onda doista porezno opteretilo one koji su bogati.To bi bio cilj takvog poreza. Kod nas je to bilo nešto drugačije zamišljeno. A ono što bih rekla je da bi najgori dio promašaja u cijeloj priči bila izrazito loša komunikacija Vlade vezano za ovođenje ovog poreza.

Većina EU zemalja ima neki oblik tog poreza? Koliko se u pravilu oporezuju građevinska zemljišta u odnosu na stambene površine i poslovne nekretnine i koliko se radi razlika između korištene i nekorištene nekretnine?

U praviliu postoje različite stope za različiti tip nekretnine. Također se može uvesti razlika između korištene i nekorištene nekretnine , ali treba biti jako oprezan jer je naš Ustavni sud srušio jedan takav porez na nekorišteno poljoprivredno zemljište. Dakle, treba jako paziti na koji se to način uopće može defenirati kako bi to bilo u skladu s našim Ustavom.

Koliko se u Hrvatskoj uprihodi od poreza od rada, a koliko od poreza na imovinu?

Hrvatska je po tom pitanju jako specifična. Stariji se sjećaju za vrijeme bivše Jugoslavije, gdje je u socijalizmu bio kapital bio jako omražen, no ni tada nikada nikome napamet nije palo da uvode taj porez, onda znate koliki je otpor građana prema takvoj vrsti oporezivanja.

Većina zemalja u Uniji ima porezn na imovinu, zar ne?

Da, većina zemalja EU poznaje takvu vrstu poreza. Nas Europska komisija već nekoliko godina sili da taj porez uvodimo. Jednostavno na nama je da se odluči koji način je idelan da to napravimo, a da se pritom administrativni teret provedbe ne prebacuje na građane, što je ovdje bio slučaj a što ja smatram da je doista izrazito skandalozno.”

Facebook Komentari