Seizmolog o seriji potresa na Kvarneru: Evo što se može očekivati dalje

Ilustracija otok Krk

Dežurni seizmolog Tomislav Fiket komentirao je potrese na riječkom području.

“Nažalost, ne možemo reći je li niz potresa definitivno stao jer ne znamo što se zbiva ispod površine Zemlje. Moguće je da se ovakva serija nastavi još tjednima, a moguće je i da stane. Svašta se u povijesti događalo. Svjedočili smo serijama koje su trajale duže i kraće, serijama koje su počele slabijim potresom, a nastavile jačim, i serijama koje su imale neki jači potres unutar niza”, rekao je fizičar.

“Mogu reći samo da bih osobno preferirao razvoj situacije u kojem se nagomilana energija u unutrašnjosti Zemlje oslobađa kroz niz manjih potresa, nego da se oslobodi u jednom velikom, razornom. Za sada ovo djeluje kao uobičajena serija koja nije posebna i spektakularna. Sve su to potresi koji ne bi smjeli nanijeti štete. To što ljudi šalju slike žbuke koja pada, to je nešto što se ne bi smjelo događati kod iole solidnije građenih objekata koji nemaju neka strukturna oštećenja. No to također ovisi i o podlozi na kojoj je kuća građena. Ako je to neki nasuti teren, onda se magnitude mogu pojačati. Ipak, pri ovakvim magnitudama ne očekujemo štete niti imamo dojave o štetama”, pojasnio je.

Najjači potres, kaže, dogodio se jučer u 22 h i 42 minute, bio je magnitude 3,7 po Richteru. On spada u prilično jake potrese jer je njegov procijenjeni intenzitet u epicentralnom području bio oko 5, što je definicija prilično jakog potresa. Osjeti ga većina ljudi, uznemire se i izađu iz kuća, no i dalje nema nikakvih šteta, mada ima ljuljanja lustera i zavjesa. Nakon njega, bio je još jedan potres od 3,2 po Richteru u 23 h i 54 minute, a tijekom noći njih nekoliko, magnitude veće od 2 po Richteru, do 2,5, s time da je taj zadnji bio u 4 h i 4 minute. Nakon toga, nastavilo se podrhtavanje manjih magnituda.

Fiket ističe da potresi sami po sebi ne ubijaju; ono što može ubiti su stvari koje padaju na čovjeka poput crjepova ili dijelova građevina. “U svakom slučaju, ne valja paničariti. Naime, dogodio se jedan potres u kojem je jedna jedina žrtva bio čovjek koji se uspaničio, istrčao iz kuće i podletio pod auto. Panika nikako nije dobra. Naravno, nikada nije ugodno osjetiti potres jer je to jedan od onih strahova koji su bili prisutni i ugrađeni su u našu podsvijest dok nam se mozak još razvijao u gušterima. To je nešto na što ne možemo utjecati. Ljudi su se posebno uznemirili jer se to događalo tijekom noći kada nema aktivnosti, kada se sve smiri, pa se sve jače čuje i osjeti nego kada smo u pokretu, kada ima buke, kada nas tresu i prolasci kamiona. U svakom slučaju, ja bih osobno više volio da je to situacija u kojoj se energija oslobađa u dugom nizu, nego u jednom velikom potresu. Bilo bi sjajno kada bismo mogli vidjeti što se točno zbiva pod zemljom tako da možemo predvidjeti što će se događati. No to ne možemo. Ono što možemo reći je da su ovakvi potresi uobičajeni za Hrvatsku, osobito u tektonski aktivnijim područjima kao što je riječko, ali i u zagrebačkom i dubrovačkom. U riječkom se može očekivati ista maksimalna magnituda kao i u Zagrebu, a to je oko 6,2 po Richteru. To je sličan potres kakav je Zagreb pogodio u 19. stoljeću. U dubrovačkom može biti i nešto jači”, kaže Fiket.

Fiket kaže da bi novije zgrade, ako su uistinu građene prema propisima uvedenima još za Jugoslavije, trebale izdržati čak i mnogo jače potrese. “Nakon velikog potresa u Skoplju, još za vrijeme Jugoslavije, kuće su se počele drugačije graditi. Standardi su jako pooštreni. Međutim, tih standarda se ne drže strogo svi. Da su kuće građene po svim propisima, onda bi kuće trebale moći izdržati potrese takvih maksimalnih očekivanih magnituda. No čak i u talijanskoj L’Aquili najveći broj žrtava bio je u armiranom betonskom vrtiću koji se teoretski nije smio srušiti. U Japanu se događaju mnogo snažniji potresi u kojima se zgrade ne ruše jer su građene prema pravilima. Takvi potresi ne bi smjeli srušiti niti jednu zgradu”, poručio je Fiket za Index.

Zatresla se Rijeka, potres magnitude 4,1 po Richteru ispod Hreljina

Share This Article