Povjerenstvo analizira: Poljska bi uskoro mogla od Njemačke zatražiti odštetu i to zbog Drugog svjetskog rata

Njemačka kancelarka Angela Dorothea Merkel je u Münsteru izjavila da je "u našem interesu imati snažne transatlantske odnose ". No dodala je da je "loša vijest za svijet ako svi rade što ih je volja"

Odnosi Njemačke i Poljske već dugo nisu bili tako loši, ali predsjednik stranke PiS Kaczynski se trudi da postanu još i gori: opet se postavlja pitanje goleme odštete za ratna razaranja Drugog svjetskog rata, piše DW.

Znanstvena služba poljskog Sejma je već zadužena da provjeri, treba li Poljska zatražiti ratnu odštetu od Njemačke. Analiza bi trebala biti završena do 11. kolovoza, izjavio je zastupnik vladajuće nacionalno-konzervativne stranke PiS, Arkadius Mularczyk za lokalne medije. I to usprkos tome što se Poljska već osam godina nakon kraja rata i službeno odrekla ratnih reparacija.

No sudeći po izjavama predsjednika stranke Pravo i pravednost, Jaroslawa Kaczynskog, nema nikakve dvojbe kakvo mišljenje on želi čuti. Već proteklih tjedana govori o “povijesnom protunapadu”: “Mi tu govorimo o velikim iznosima i o činjenici da Njemačka već mnogo godina odbija prihvatiti odgovornost za Drugi svjetski rat.”

Još prije desetak godina je Kaczynski kao poljski premijer zatražio ratnu odštetu od Njemačke. Još dok je njegov pokojni brat, Lech Kaczynski bio gradonačelnikom Varšave tamo je izračunato kako je samo šteta počinjena u tom gradu bila 45,3 milijarde američkih dolara. Na kraju rata je 90% zgrada u Varšavi bilo uništeno ili oštećeno do te mjere da se više ne može popraviti, a Poljska je bila jedna od najrazorenijih zemalja Europe.

“Nije istina” da se Poljska odrekla reparacije?
Poljski ministar obrane Antoni Macierewicz gorljivo tvrdi na poljskoj postaji TVP Info kako “nije istina da se Poljska odrekla reparacija”, a i ono što je poljska vlada službeno objavila 24. kolovoza 1953. kako to čini “u ime mira i demokratske suradnje” je sročeno samo na pritisak Moskve na poslušnu, socijalističku vladu u Varšavi. Zato je i njegov zaključak: “Bez ikakve diskusije su Nijemci Poljacima dužni ratnu odštetu.”
U tadašnjem priopćenju poljske vlade je rečeno: “Obzirom na to da je Njemačka već u značajnoj mjeri ispunila svoje obaveze u isplati ratne odštete i da je poboljšanje gospodarskog stanja Njemačke u interesu njenog mirnog razvoja, Vlada Narodne Republike Poljske je donijela zaključak s danom stupanja na snagu 1. siječnja 1954. odreći se isplate ratne odštete Poljskoj.”

Pravno uzevši i tvrdnje kako je to bila “marionetska vlada” Moskve jedva da imaju smisla: današnja Poljska je pravna nasljednica NR Poljske i preuzela je sve njene međunarodne obaveze – sve do članstva u Ujedinjenim narodima. A kada je riječ o Poljskoj, njoj se već i Mirovnim sporazumom iz Potsdama 1945. Sovjetski Savez obavezao da će “njene zahtjeve ispuniti iz vlastitog udjela reparacije.”

Čak i to poglavlje je završeno: ujedinjenjem Njemačke, kada je i formalno završena okupacija te zemlje su u završnom sporazumu pobjednici u Drugom svjetskom ratu, dakle Saveznici – SAD, Rusija, Velika Britanija i Francuska konstatirali kako su sva potraživanja namirena.

Ništa osim teških riječi
No sve to nije priječilo niti Grčku da usred svojih financijskih nevolja naveliko počne tvrditi kako se one mogu lako riješiti ako joj Njemačka “konačno plati” golemu ratnu odštetu. I o tom zahtjevu se brzo prestalo govoriti kad su se pogledali stari dokumenti i sporazumi. No i tada, a pogotovo kada je riječ o Poljskoj, to svakako stvara još dublji jaz u odnosima tih zemalja prema Njemačkoj.
Zamjenica glasnogovornika njemačke vlade, Ulrike Demmer ne prihvaća tvrdnju da je Njemačka nešto “zaboravila” i ova zemlja i dalje “politički, moralno i novčano stoji uz svoju povijesnu odgovornost.” Nije sporno kako je Poljska bila jedna od najvećih žrtava Drugog svjetskog rata i to čak više puta: kad su nacisti osvajali zemlju, u teroru koji je vladao za vrijeme okupacije – sjetimo se razaranja Varšavskog geta, a onda i u nadiranju Crvene armije s istoka kada su protjeravali njemačke okupatore. Ali i Berlin upozorava kako je pitanje ratne odštete i pravno i politički okončano i riješeno.

List Die Welt podsjeća i da čak ako današnja Varšava želi protumačiti njenu izjavu iz 1954. kao pritisak Moskve koja nije željela nekakve zahtjeve prema “njenoj”, istočnoj socijalističkoj Njemačkoj, to se nipošto ne može reći i za sporazum o Njemačko-Poljskom dobrosusjedskom odnosu iz 1991. u kojem se država Poljska odriče zahtjeva, ali prihvaća odštetu prisilnim radnicima koji su odvedeni u Njemačku na rad – preko te zaklade je isplaćeno još oko dvije milijarde njemačkih maraka. A onda je i poljski predsjednik Kwasniewski 2004. opet objavio kako se Poljska i njena vlada odriču ratne odštete.

Facebook Komentari