Tijekom iznimnih ljetnih vrućina kojima svjedočimo ovih dana važno je ne opterećivati organizam hranom koja sama po sebi uzrokuje dodatno zagrijavanje tijela. Jedite puno voća i povrća tijekom dana, a osvježite se jogurtom, sladoledom i hladnom juhom od tikvice ili tofua.
Velike količine crvenog mesa, luka, jakih začina, masnoća i alkoholnih pića, nisu dobrodošle u ljetnim mjesecima.
Hrana za brzo hlađenje
Voće predstavlja odličan izvor vitamina, minerala, ali i antioksidansa, primjerice ß-karotena i likopena, koji nude dodatnu ljetnu pogodnost štiteći kožu od štetnog djelovanja sunčevih zraka. Također, voće obiluje vodom koja osobito ljeti služi kao dodatni izvor prijeko potrebne tekućine te istovremeno hladi.
Povrće je vrijedan izvor nutrijenata, osobito antioksidansa. Povrće, u pravilu, sadrži i znatan udio vode pa na prirodan način hladi tijelo i nadoknađuje izgubljenu tekućinu. Dodatno, i povrće i voće obiluje kalijem, elektrolitom koji se intenzivno gubi znojenjem i kojeg je za optimalno funkcioniranje organizma nužno nadoknaditi.
Voćne i povrtne salate koje će dodatkom skuhanih i ohlađenih žitarica, te laganog mesa peradi ili ribe salate postati osvježavajuć, hranjiv i lakoprobavljiv glavni obrok idealan za nesnosne žege.
Jogurt je izvrstan izvor korisnih bakterija koje nas mogu zaštititi od brojnih neželjenih ljetnih infekcija jer čini dobro crijevnoj mikroflori. Odlično pristaje tijekom toplih ljetnih dana jer osvježava i hladi.
Izotonični napitci i voda. Tijelo se uslijed velikih ljetnih vrućina rashlađuje znojenjem izlučujući pritom toksine, ali i elektrolite i vodu koje je neophodno neprestano rashlađivati. Kako bi nadoknadili izgubljenu tekućinu i pružili organizmu osvježenje, najbolje je posegnuti za vodom i nezaslađenim čajem temperiranim na sobnoj temperaturi. Pri vrlo intenzivnom znojenju, dobar su izbor i izotonični napitci koji uz tekućinu nadoknađuju i izgubljene elektrolite, ali opet ohlađeni na sobnoj temperaturi jer previše hladna pića imaju nepoželjan učinak – pojačavaju osjećaj topline.
Raznovrsne žitarice poput pšenice, ječma, prosa, kvinoje, amaranta, kus-kusa, bulgura mogu se pripremiti jednostavno kuhanjem uz dodatak male količine maslinovog ulja i soli. Kuhane žitarice mogu se ohladiti i dodavati raznim jelima, a ljeti najbolje pristaju u hranjive salate.
Sladoled možda neće ohladiti užarena tijela, ali psihološka je pomoć tijekom vrućih ljetnih dana. Hranjiv je, ukusan i čini nas sretnima i spokojnima.
Hladne juhe su tijekom izrazito vrućih dana idealan obrok jer neće opteretiti probavu i tako dovesti do pregrijavanja. Pritom prednost dajte laganoj povrtnoj juhi s dodatkom krastavca, tikvice ili tofua.
Hrana i piće koja se ne preporučaju
Alkohol – Iako mnogi u ledenoj pivi ili koktelu vide idealno osvježenje, ispijanjem alkoholnih pića činiš si medvjeđu uslugu. Naime, alkohol nije dobar ljetni izbor jer povećava proces dehidracije stimulirajući izlučivanje tekućine iz organizma.
Kalorična jela zahtijevaju dugotrajan proces probave što za posljedicu ima oslobađanje topline i zagrijavanje organizma. Osim toga, poslije takvih se jela dosta žeđa pa ih je potrebno izbjegavati.
Suhomesnati proizvodi su teže probavljivi od laganih salata, juha i drugih jela prikladnih za ljeto i obiluju solju koja traži dodatan unos tekućine od već i ovako vrućinom iscrpljenog organizma.
Zreli i masni sirevi obiluju masnoćama i solju, tvarima koje ljeti onemogućavaju hlađenje organizma. Dodatno, na izrazitim vrućinama, ove se namirnice vrlo lako kvare što može dovesti do bakterijskog trovanja, a time i dodatnog iscrpljivanja organizma.
Gulaši, variva i uobičajena ”zimska” jela jer se jedu topla i često sadrže začine koji pojačavaju ”probavnu vatru” i prirodno zagrijavaju organizam što je itekako poželjno svojstvo tijekom zime, no ljeti naprosto nema mjesta za ove ”toplinske bombe” u prehrani.
Zaslađeni i gazirani napitci baš poput alkohola povećavaju proces dehidracije i time onemogućuju kvalitetno hlađenje tijela, stoga ih je najbolje zaobilaziti u širokom luku.
Kofeinski napitci su poznati diuretik i potiču izlučivanje tekućine iz organizma i time djeluje kontraproduktivno na proces hlađenja. No, kofein ubrzava i metabolizam što se očituje dodatnim zagrijavanjem organizma, piše Zdrava krava.
