Treba li i kako reagirati na Slovensku ofenzivu “nećete u Schengen”: Nervozni su

Vrlo očekivano, počeo je novi čin u odnosima Hrvatske i Slovenije u vezi s arbitražom oko granice, piše Večernji list.

Slovenska strana, posebice ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, prebacila je u višu brzinu i u javnom i političkom prostoru zaoštrila retoriku s Hrvatskom. Slovenija radi pritisak na Europsku komisiju i ponavlja već viđeni scenarij – najavljuje ucjenu Hrvatskoj, odnosno da, nakon blokade pregovora i odbijanja ratifikacije Ugovora o pristupanju s EU, Hrvatsku sada neće “pustiti” u Schengen.

Medijska ofenziva U komentarima po europskim medijima slovenski političari “zajahali” su val nezadovoljstva protiv Mađarske i Poljske, koje EK optužuje za kršenje vladavine prava, te i u komentarima koje pišu za zapadne medije pokušavaju Hrvatsku izjednačiti s tim državama. Treba li Hrvatska, kao dosad, pokušavati rješavati stvari diplomatskim putem ili je priča s arbitražnom odlukom otišla tako daleko da je nužno da hrvatska strana oštrije reagira?

Slovenija je u specifičnoj situaciji. Ovi su potezi odraz nervoze. Ove godine imaju izbore za predsjednika, sljedeće parlamentarne izbore. Tu su i pitanje koalicije, karaktera ministra vanjskih poslova Karla Erjavca, ali i činjenica da im presuda baš i nije nešto – daje uvid u situaciju politički izvor s hrvatske strane.

Već se pronose priče da je uzdrmana vladajuća trostranačka koalicija. Slovenija i inače, zbog izbornog zakona, često ima koalicijske vlade stranaka najšireg spektra i stoga vrlo nestabilne. Već poslovično, upravo su umirovljenici, DeSUS Karla Erjavca, stranka koja je ključna za stabilnost koalicija.

Uostalom, Erjavec je “preživio” već treću vladu – onu Janeza Janše, potom Alenke Bratušek i sada Mire Cerara.

S druge strane Erjavec, koji nikada nije ni birao riječi, sada zapravo ima teret, odluku Arbitražnog suda na kojoj je inzistirao, a koja nije ispunila glavni slovenski zahtjev – teritorijalni spoj s otvorenim morem. Analitičari kažu da napadom na Hrvatsku pokušava skrenuti pozornost sa svojega poraza, odnosno činjenice da je obećavao da će Slovenija dobiti teritorijalni spoj s otvorenim morem.

O tome se u Sloveniji jako malo govori, sva je pozornost usmjerena na razgraničenje u zaljevu pa je i Erjavec u pismu potpredsjedniku EK Fransu Timmermansu poručio da Hrvatska ne zaslužuje ući u schengenski prostor jer upadima ribarskih i policijskih brodova u spornoj Savudrijskoj vali krši pravni poredak EU i teritorijalnu cjelovitost europske zone slobodnog kretanja ljudi i roba. Iako je i Timmermans rekao da je pitanje granice bilateralno, iz analize pravne službe EK izvlači tvrdnju da odluka ima utjecaja na europsko pravo te otud crpi argument za jurisdikciju EK u ovom pitanju što Hrvatska, koja inzistira na dijalogu i bilateralnoj naravi spora, odbija.

Sudac s večere

No iz Hrvatske se mogu čuti kritike da je Hrvatska trebala više inzistirati na odgovornosti Arbitražnog vijeća i njegova predsjednika Gilberta Guillaumea te da je trebala isticati kako je i predsjednik Međunarodnog suda Ronny Abraham odstupio iz Arbitražnog vijeća. Jer, izgleda da se slovenska odgovornost za kontaminaciju procesa potpuno ignorira.

– I te kako svi dobro znaju za pozadinu, samo se neki prave nevješti – dodaje izvor Večernjeg lista..

I dok neke EU i svjetske države prihvaćaju hrvatski stav da je riječ o bilateralnom pitanju, najveći su zagovarači primjene odluke Francuzi, čiji je predsjednik Suda, te Nijemci. Jedan od razloga je i taj što je jedan od inkriminiranih sudaca, Bruno Simma, onaj koji je večerao sa slovenskim arbitrom – Nijemac.

– Tu je ulogu odigrala i pravna služba njemačke vlade – kaže Večernjem jedan diplomat.

– Simma dolazi iz njihovih redova i dezavuiranje sudskog vijeća na neki način dezavuira imidž, ekspertizu i profesionalnost njemačkog pravosuđa.

Spor koji je podijelio države

SAD

SAD smatra da je na dvjema vladama da riješe to bilateralno pitanje

NJEMAČKA

Odluke arbitražnih sudova moraju poštovati te da ih stranke moraju implementirati

V. BRITANIJA

Voljeli bismo rješenje spora, no na dvjema je stranama da odluče kako će se to postići

FRANCUSKA

Primili smo na znanje odluku Arbitražnog suda i nadamo se da će se ona poštovati

POLJSKA

Riječ je o bilateralnom pitanju koje dvije države, Slovenija i Hrvatska, same moraju riješiti

ŠVEDSKA

To je bilateralni sporazum. Nemamo namjeru komentirati odluku suda

Facebook Komentari