Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je iz Hrvatske 2016. godine u inozemstvo odselilo 36.436 osoba. Više su iseljavali muškaraci, 54,1 posto te mladi u dobi od 20 do 39 godina, njih 46,7 posto.
Zavod je objavio podatke o unutarnjoj i vanjskoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske od 2007. do 2016. te za razinu županija od 2012. do 2016.
U 2016. u RH se doselilo iz inozemstva 13.985 osoba, a u inozemstvo se odselilo 36.436 osoba. Saldo migracije stanovništva s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -22 451.
Zbog primjene novog Zakona o prebivalištu, podaci od 2013. uključuju osobe koje su napustile prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska izvan RH i svoj privremeni odlazak prijavile su Ministarstvu unutarnjih poslova.
U 2016. iz inozemstva se doselilo 55,3% hrvatskih državljana i 44,7% stranaca, a odselilo se 95,6% hrvatskih državljana i 4,4% stranaca. Od ukupnog broja doseljenih osoba u RH 31,1% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz RH najviše osoba odselilo se u Njemačku (56,1%).
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je udio muškaraca (60,0%). U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je veći udio muškaraca (54,1%). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (46,7%).
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u RH u 2016. najveći su udio imali Grad Zagreb (23,8%) i Splitsko-dalmatinska županija (14,0%). Prema broju odseljenih osoba iz RH u inozemstvo na prvome je mjestu Grad Zagreb s 13,4% od ukupnog broja odseljenih, slijede Osječko-baranjska županija s 10,0% i Zagrebačka županija s 8,0%.
U 2016. mjesto stanovanja unutar RH promijenilo je 74.752 osobe. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar zemlje bio je u dobi od 20 do 39 godina (48,0%), a udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,7%.
Najveće migracije u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2016. najviše osoba (42,2%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,9% osoba, a između naselja istoga grada/općine 19,9% osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2016. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imaju četiri županije i Grad Zagreb, a najviši je u Gradu Zagrebu (4 252 osoba). Negativan saldo migracije među županijama ima šesnaest županija, s tim da je najveći u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-1 257 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-872 osobe).
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2016. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva i ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je Grad Zagreb (2 706 osobe). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Osječko-baranjska županija (-3 952 osobe) i Vukovarsko-srijemska županija (-3 526 osoba), javlja N1.
