Vesna Pusić otkrila je i neke nove pojedinosti o stranci GLAS koja će sutra biti osnovana

Gostujući u emisiji Novi dan bivša članica HNS-a, Vesna Pusić, otkrila je i neke nove pojedinosti o stranci GLAS koja će sutra biti osnovana.

Osnivate GLAS, hoće li biti neke bitne razlike od HNS-a iz kojeg ste izašli?

“Od onog što sam ja zastupala u HNS-u nema razlike, mi se ne vidimo kao disidenti. Ja se ne bih angažirala da ne vidim da mogu zastupati iste političke stavove kao do sad. Za mene je ovo pitanje kontinuiteta, ja ne moram imati glavnu ulogu, ali mogu sudjelovati i podržati. Koncept je zanimljiv, da GLAS bude jezgra i platforma koja će okupljati različite pojedince i građanske inicijative koje se konceptualno slažu s građansko-liberalnom perpektivom. Snažni naglasak će biti na osobne slobode, političku jednakost na svim razinama, reafirmiranje solidarnosti kao društvene vrijednosti i slobodno tržište”.

Susret američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimir Putina zasjenio je summit G20, što ste mogli iščitati iz njihovog dugog susreta koji je trajao puno duže od planiranog?

“Naravno da je to bilo u središnju interesa jer je po svemu ovo najneobičniji odnos Rusije i Amerike ikad. Katkad su oni bili zaoštreni, a katkad kooperativniji, sada nitko ne zna što se događa. Zanimljivo je bilo što je rekao ruski ministar vanjskih poslova Lavrov, da se Rusija nije miješala i utjecala na američke izbore, što je američki predsjednik i prihvatio, dok je američki državni tajnik Rex Tillerson rekao da je Trump pritisnuo Putina oko te teme. Pitanje je što su razgovarali o Ukrajini i tom dijelu Europe jer o tome nitko nije ništa rekao. Svi sada špekuliraju na temelju njihovih prvih rečenica”.

Putin i Trump imaju sličan stil i moglo bi doći do suradnje

“Do suradnje će doći, ali kakva će biti čija uloga, to je pitanje. Tu bi ruski predsjednik mogao imati veći autoritet od američkog jer je tako taj odnos započeo kada se raspravljalo koliki je Rusija imala utjecaj da Trump pobijedi. U svakom slučaju, odnos je počeo na točki ruskog utjecaja, ili nastojanja da Trump pobijedi. Problemi koji su postojali, poput Krima, sankcije prema Rusiji, Sirija, Bliski Istok i dalje postoje i ništa se od toga nije razriješilo”.

Analiziralo se što znači njegov dolazak u Europu, je li njegov posjet Trojanski konj, kako ga Vi tumačite? Kakav je odnos Njemačke spram SAD-a?

“Gotovo svi odnosi zemalja s Amerikom su važni, Trump je nepoznanica, on je prilično nepredvidljiv i nije jasno tko formira njegovu politiku. Merkel se uspostavila kao liderica zapadnih vrijednosti koje proizlaze iz političkih tradicija tih prostora. Njemačka nema vrstu vojne sile kakvu ima Amerike i nikada neće zauzeti njezin položaj, ali po pitanju politike Merkel se s Macronom postavila kao predvodnik i nalaže da Europa mora zauzeti stav i oslanjati se na sebe. Važan je i odnos Europe i Kine, te SAD-a i Kine jer su se velika događanja događala glede pozicioniranja odnosa”.

Gdje će se pozicionirati Hrvatska? Dolazak Trumpa na sastanak Inicijative triju mora je uspjeh predsjednice Grabar Kitarović. No, u kakvim smo odnosima s Njemačkom u vezi arbitraže?

“Mislim da se moramo odviknuti od kukumavčenja i lupanja po vratima različitih zaštitnika koji nam mogu pomoći. Naš je interes da imamo dobre odnose sa svima. Svaka suradnja je dobra. Hrvatska je s američkom administracijom uvijek imala dobre odnose, Trump je došao u Poljsku jer je Poljska Poljska, ona je najveća i najznačajnija novija članica EU-a, ona ima vlast koja ima dosta dodirnih točaka s Trumpovim razmišljanjima. Hrvatska je geografski, kulturološki, prometno povezana s Europom i neraskidivo smo vezani, naš je interes jačanje Europe, no postoji inicijativa da se ona i borbeno ojača”.

Imamo predsjednicu koja se fokusirala na Europu, ali nismo imali nacionalni konceszus oko te tema, kako to objašnjavate?

“Probleme sa susjedima ćemo svi imati jer ih svi imaju, ali ih trebamo riješavati. Nisam pristaša da se stalno nalaze patroni koji će probleme riješavati umjesto nas. Vanjska politika je bila jasno definirana, ali meni nije jasna vanjska politika Vlade jer je po Ustavu ona ta koja provodi tu politiku. Kakav je odnos prema susjedima, prema SAD-u, trećim zemljama, susjednim zemljama koje nisu članice EU-a… Ministri su se mijenjali, ali je potrebno artikulirati vanjsku politiku”.

Susret Cerara i Plenkovića će biti u srijedu, čini li se vama da će slovenska strana popustiti?

“Ja mislim da smo sa svim problemima koje smo imali dobili podlogu koja nije loša za mogući dogovor. Ja puno očekujem od tog susreta. Postoji način da se iz toga izaći i treba ići u tom smjeru. Pravi politički posao je kada se rješenje vidi na kraju tunela i da se može doći do njega i da se spriječi zagorčavanje života ljudi koji žive u blizini granice”.

Facebook Komentari