Aleksić, koga dio dužnika RBA zadruga proziva zbog zapinjanja zakona u Saboru, objašnjava što se dogodilo

Zastupnik Snage Goran Aleksić objašnjava zašto danas nije došlo do glasovanja o tz. Škibolinom ili Zakonu o RBA zadrugama.

RBA ZAKON – POVIJEST DOGAĐANJA

Budući da je uzavrela stvar oko donošenja Zakona o ništetnosti ugovora s međunarodnim obilježjem, dužnost mi je opet biti transparentnim i jasnim, kao i cijelo vrijeme mojeg javnog djelovanja – i prije, i nakon ulaska u Hrvatski sabor. Moram objasniti kako je sve to teklo zadnje dvije godine.

Činjenice su sljedeće:

1. Udruga Franak uspostavila je suradnju s udrugom STOPbank koja predstavlja dio dužnika stranih zadruga još tijekom 2015. te je isposlovala da u Zakon o potrošačkom kreditiranju (ZPK) bude unesena Glava IV.b, kojom je propisano da su ugovori sklopljeni sa stranim vjerovnicima koji su poslovali bez licence u RH – ništetni.

2. Tijekom primjene tih zakonskih odredaba pokazala su se dva bitna nedostatka – sudovi su zauzeli stajalište da se te odredbe primjenjuju ubuduće, pa stoga ne vrijede za ugovore sklopljene prije stupanja na snagu Glave IV.b te se odnosne zakonske odredbe odnose na ugovore do milijun kuna.

3. U međuvremenu dobivam saborski mandat i krećem u novu bitku za poboljšanje „nekorisnih“ zakonskih odredaba. Pa krećem u akciju afirmiranja novih izmjena ZPK-a, kojima bi se decidirano propisalo da Glava IV.b vrijedi retroaktivno te da vrijedi za ugovore koji su vrijedni i preko milijun kuna.

4. Postoji jedan dio dužnika koje čine pravne osobe – ja osobno ne znam koliko takvih dužnika ima. Predstavnici toga dijela dužnika nastojali su me nagovoriti da u zakon uđu i pravne osobe, što sam nakon konzultacija s pravnim stručnjacima odbio te sam nastojao progurati zaštitu isključivo za fizičke osobe. Zbog mojega stava, koji je u stvari stav Udruge Franak, došao sam na zao glas kod pravnih osoba oštećenih od strane stranih zadruga. Međutim, vodio sam se isključivo onime što zastupaju stručne osobe koje surađuju s Udrugom Franak, Direktivom 93/13 i činjenicom da zakonodavac na temelju Direktive 93/13 može štititi isključivo fizičke osobe. Uspio sam organizirati jedan sastanak MOST-a, HDZ-a i predstavnika STOPbank – nakon čega se nismo pomaknuli s mjesta.

5. U međuvremenu dolazi do krize vlasti, i zastupnik Marin Škibola dobiva obećanje HDZ-a da će donijeti zakon kojim će biti zaštićene i pravne, i fizičke osobe. Prethodno je zastupnik Škibola skupljao potpise podrške za taj zakon i poslao ga je u saborsku proceduru donošenja. Nisam mu dao podršku – isključivo zbog toga jer su u zakonu bile štićene i pravne osobe, a ja sam imao rješenje koje spašava fizičke osobe. U svemu tome dodatno su me zamrzile pravne osobe iz te priče. Žao mi je – ali ja postupam u skladu sa svojom savješću i strukom koja me prati, a ne u skladu s onim što bi netko bezuvjetno htio od mene.

6. Vlada RH razmatra Škibolin zakon, predlaže amandmane, a na saborskoj raspravi svi smo složni da je zakon potreban i nužan. 4. srpnja 2017. ostat će zabilježen kao dan sloge u Hrvatskome saboru, kao najsvjetliji trenutak ovoga saziva. Vladini amandmani su bitno popravili zakonske odredbe koje su bile u originalnom obliku potpuno nekorisne i za fizičke osobe, i za pravne osobe, prije svega jer ponovno nisu bile predviđene da budu retroaktivne. Vlada RH u svemu tome odigrala je izuzetno pozitivnu ulogu i popravila je propuste predlagatelja.

7. U svemu tome, razgovaram s kolegom Peđom Grbinom i govorim mu kako postoji opasnost da pojedini dužnici neće moći dokazati da su ugovorili kredite u RH, a u tome slučaju zakon za njih neće vrijediti. Peđa iz rukava izvlači rješenje – odredbu iz Uredbe (EZ) EU Parlamenta, 593/08, članak 6. stavak 1. – čime se nadilazi opisani problem te bi u slučaju propisivanja te odredbe u zakonu postalo nebitno gdje je ugovor ugovoren, i bilo bi bitno dokazati samo to da je neovlaštena zadruga vabila ljude u Hrvatskoj na ugovaranje štetnih kredita. Pa u skladu s time dajemo zajednički amandman.

8. Dolazi polako petak – dan za glasanje – a u četvrtak 6.7.17. u RTL Direktu saznajemo da postoji problem. Viceguverner HNB-a Bojan Fras upozorava na činjenicu da se takav zakon, ako se donese, odnosi na sve pravne osobe (pa i na Agrokor npr.), uslijed čega može doći do zloporabe zakona i kasnije štete za Republiku Hrvatsku ako bi došlo do tužbi radi primjene zakona, i to do tužbi od strane vjerovnika kojima bi bilo presuđeno da moraju vratiti sve što su primili na temelju ništetnoga ugovora.

9. U petak saznajem u Saboru na licu mjesta da je to stvarno tako, i da pravne osobe kao oštećenici u zakonu stvaraju problem. Nije li to u skladu s onime kako na situaciju gledam ja odnosno Udruga Franak?

10. Ono što radim sada jest informiranje javnosti o svemu, jer smatram da imam određenu ulogu u prošlosti vezanu za te kredite, a s druge strane itekako mi je stalo da fizičke osobe dožive konačno pravdu i olakšanje nakon godina muka s otplatom štetnih kredita.

11. Ono što slijedi jest novi pokušaj da Vlada RH novim amandmanima nadiđe nastali problem. Meni osobno bi bilo drago da se uspije spasiti i pravne osobe, ako je to ikako moguće. Ako to nije moguće, ne smije se dogoditi da se ne zaštite fizičke osobe. Smatram da su fizičke osobe svakako prioritet, i da je njihova zaštita u potpunosti ustavna i opravdana.

12. Pozivam sve dužnike stranih zadruga da se ne boje i da budu strpljivi. Zakon se jednostavno, nakon svega, mora donijeti u Hrvatskome saboru. Ono što ne znamo jest njegov konačni sadržaj. Vjerujem da će kolega Škibola pronaći načina da se dogovori s Vladom RH o konačnom prijedlogu zakona.

I konačno – ja ne sudjelujem u izradi amandmana (osim onoga jednog koji je već poslan). Ali, želim vas informirati iz svojega kuta kako stvari stoje i što je meritum problema.

Sljedeći petak znat ćemo sve. Danas ne znamo. Osim onoga što sam iznio.

Ne znam je li moguće kompromisno rješenje za određene pravne osobe, tako da se zakon ne bi odnosio na sve pravne osobe nego isključivo na one koje su ugovorile kredite sa stranim zadrugama bez licence – možda je to i moguće, nije isključeno.

U svakome slučaju – ja ću zakon podržati, kakav god on na kraju bio.

Znam da se spominjem u jednome dijelu dužnika u negativnom kontekstu, a u tome ih zacijelo podržavaju pojedinci koji me iz subjektivnih razloga ne podnose, ali to je tako kada ste javna osoba i kada radite javni posao.

Moja savjest je apsolutno čista, radim ono što moram, transparentno i razgovjetno.

Svima udovoljiti ne mogu, niti mi je to namjera. Moj prioritet su dužnici fizičke osobe.
Sretno, svi vi ljudi koji ste podigli kredite u stranim zadrugama, sretno!, napisao je Aleksić na fb-u.

Facebook Komentari