NO HRT-a: Zbog moguće korupcije i nezakonitosti na HRT-u izvješća proslijeđena DORH-u

Nadzorni odbor (NO) Hrvatske radiotelevizije (HRT) na sjednici je jednoglasno usvojio izvješće o provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja za 2016. U izvješću se žestoko proziva uprava javnog servisa te se, između ostaloga, navodi da je “zbog slučajeva koji su mogli biti posljedica mogućih koruptivnih radnji i nezakonitih aktivnosti pojedinih osoba”, NO proslijedio DORH-u izvješća o nabavi audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača, o sklapanjima izvansudskih nagodbi te o učinkovitosti javne nabave na HRT-u.

Osim toga, NO je jednoglasno na sjednici odbio dati suglasnost na predložene izmjene i dopune Pravilnika o plaćama i drugim materijalnim pravima radnika HRT-a, na odluku o plaćama glavnog tajnika i pomoćnika glavnog ravnatelja HRT-a te je upozorio glavnog ravnatelja na zakonsku obavezu dostave zatraženih podataka jer je njihovim nedostavljanjem, kako se navodi, protuzakonito onemogućio provedbu nadzornih aktivnosti iz nadležnosti NO-a.

U pismu saborskim zastupnicima sastavnom djelu navednog izvješća NO-a o radu i poslovanju HRT-a navodi se da je 2016. u svakom pogledu bila izazovna za rad i poslovanje HRT-a, tijekom koje su djelovala tri različita sastava Ravnateljstva HRT-a, a dužnost glavnog ravnatelja HRT-a obnašale su tri različite osobe.

U nekoliko navrata u potpunosti se mijenjala urednička struktura HRT-a, uključujući i gotovo kompletni postav glavnih urednika radijskih i televizijskih programskih kanala HRT-a.

U razdoblju od 1. listopada do 11. studenog 2016. HRT je poslovao bez zakonskog zastupnika i odgovorne osobe, odnosno nije imao glavnog ravnatelja HRT-a. Televizijski i radijski program emitirao se bez unaprijed utvrđene programske sheme, a satnice pojedinih emisija mijenjale su se sa svakom promjenom poslovodne ili uredničke strukture HRT-a. Nepostojanje programske sheme uzrokovalo je česte zahtjeve za izvanrednim rebalansima financijskog plana HRT-a te je u tom smislu bilo zahtjeva za rebalansom financijskog plana čak i zbog potrebe pojedinih televizijskih prijenosa, kao što je to bio slučaj s prijenosom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti iz Knina, 5. kolovoza 2016., a sve zbog neadekvatnog planiranja programskih troškova i nepostojanja programske sheme, upozorio je NO.

Ističu i da se nabava audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača tijekom 2016. obavljala netransparentno, bez jasno definiranih kriterija vrednovanja projekata, a ugovori s pojedinim neovisnim producentima sklapali su se i prije isteka roka za predaju prijava na javni poziv.

Zbog toga je i NO zatražio od Ministarstva kulture provođenje upravnog nadzora te je o tome obavijestio i Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora.

Ministarstvo kulture provelo je u veljači 2017. upravni nadzor nad zakonitošću općih akata HRT-a, kojima se uređuju postupci nabave audiovizualnih djela te je odredilo da se u odnosu na kvalitetu sadržaja programa, definiraju kriteriji za odabir audiovizualnih djela, kako bi se osigurala nabava djela iznimne vrijednosti te transparentnost u odabiru audiovizualnih djela. Upravni nadzor nad provedbom korištenja sredstava državne potpore za nabavu audiovizualnih djela Ministarstvo kulture nije provelo, ističu u NO-u.

Naglašavaju da unatoč propisanim mjerama upravnog nadzora, glavni ravnatelj HRT-a do navedenog izvješća predanog 30. lipnja 2017. nije izvršio odgovarajuće izmjene i dopune tih općih akata niti je sklopljen tzv. koregulacijski ugovor kojim su se, pod nadzorom Vijeća za elektroničke medije, trebala urediti međusobna pitanja HRT-a i neovisnih producenata.

NO je podsjetio da je u više navrata, tijekom izvještajnog razdoblja, iskazivao svoju zabrinutost zbog smanjenog obima vlastite programske proizvodnje HRT-a, kao i zbog loših rezultata prosječnog dnevnog dosega koji su bili u konstantnom padu.

Umjesto dramskih i dokumentarnih serija, koje bi trebale biti najveći dio nabave od neovisnih producenata, HRT je tijekom 2016. od njih nabavljao kulinarske i slične emisije, bez neke veće trajne vrijednosti, koje je mogao i samostalno proizvesti.

Obzirom na takvu programsku politiku, prosječni dnevni doseg (RCH) bio je u konstantnom padu pa je tako Hrvatski radio u 2016. imao smanjeni prosječni dnevni doseg za 0,33 posto u odnosu na 2015. godinu, dok je Hrvatska radiotelevizija imala manji prosječni dnevni doseg za čak 1,30 posto u odnosu na 2015.

Posljedica smanjenog dnevnog dosega i nedostatka programske sheme odrazile su se i na komercijalne prihode od oglašavanja, koji su u 2016. bili manji od prihoda koje je HRT ostvarivao u 2013., 2014. i 2015. godini, stoji u priopćenju.

NO je skrenuo pozornost da je dobit u 2016. godini, u iznosu od 30,3 milijuna kuna, u najvećem dijelu ostvarena kao rezultat utjecaja pozitivnih tečajnih razlika i smanjenja kamatnih stopa na tržištu, a ne kao rezultat povećanja obima komercijalne djelatnosti HRT-a ili ostvarenih ušteda.

Posebnu zabrinutost No je iskazao s obzirom na rezultate nadzora o okolnostima sklapanja izvansudske nagodbe s Jadran filmom, vezano uz projekt “Grička vještica” te s obzirom na rezultate nadzora o okolnostima sklapanja ostalih sudskih i izvansudskih nagodbi, uključujući i izvansudske nagodbe iz radnih sporova.

Primijetili smo da HRT nema propisanih procedura u svezi predlaganja i sklapanja izvansudskih nagodbi te njihovo sklapanje ovisi isključivo o volji glavnog ravnatelja HRT-a, bez obzira na vrijednost sudskog spora i s tim povezane izvansudske nagodbe.

Nadzorni odbor primijetio je da su se u pojedinim sudskim predmetima, izvansudske nagodbe sklapale bez da je prethodno u tim predmetima održana ili dovršena glavna rasprava. Nadzorni odbor također je primijetio da su se izvansudske nagodbe u radnim sporovima tijekom 2016. sklapale čak i zbog “diskriminacije po političkoj osnovi”, zbog čega je HRT u jednom od slučajeva, a temeljem sklopljene nagodbe, isplatio tužitelju 85.000 kuna za naknadu štete, a da pritom glavna rasprava u tom radnom sporu nije ni dovršena, ističe NO.

Dodaju kako ni u jednom slučaju izgubljenog spora ili izvansudske nagodbe, a koje su uglavnom bile na štetu HRT-a, nije bila zatražena regresna odgovornost odgovorne osobe, zbog čijih je nezakonitih odluka došlo do radnog spora.

Ističu i da su dokumentaciju Državnom odvjetništvu poslali s “obzirom da su pojedine izvansudske nagodbe u čudnim okolnostima bile sklopljene na teret HRT-a, ali i zbog drugih slučajeva koji su mogli biti posljedica mogućih koruptivnih radnji i nezakonitih aktivnosti pojedinih odgovornih osoba”.

NO podsjeća i da su od DORH-a zatražili poduzimanje izvida i drugih mjera vezanih uz tzv. “Aferu zlatnih padobrana” zbog sklapanja aneksa ugovora o radu s pojedinim radnicima zaposlenim na mandatnim pozicijama u HRT-u, a kojima su se ugovarale nepripadne otpremnine još u mandatu glavnog ravnatelja Gorana Radmana.

Kako se neslužbeno doznaje, o dosadašnjem radu NO-a raspravljat će se na sjednici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije zakazanoj za petak 7. srpnja na kojoj bi se mogao zatražiti i postupak razrješenja svih članova NO-a HRT-a predvođenih predsjednicom Anjom Šovagović Despot.

Facebook Komentari