Analiza BDP-a po hrvatskim županijama i komparacija s regijama EU pokazuje pravu katastrofu

Veličina bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) najbolji je pokazatelj različite gospodarske snage pojedinih županija, kažu u HGK.

Tako se od 328,1 milijardu kuna, koliko je iznosio BDP u 2014. godini na razini Hrvatske prema podacima Državnog zavoda za statistiku, čak trećina ili točno 33,3% odnosilo na Grad Zagreb. Dodaju li se Zagrebu Istarska i Primorsko-goranska županija, njihov BDP čini gotovo 50% ukupnog BDP-a Hrvatske. Ekonomski najslabija, Ličko-senjska županija, istodobno čini tek 0,9% ukupnog BDP-a.

Četiri najlošije rangirane hrvatske regije jesu slavonske (izuzev Osječko-baranjske), a nalaze se među 2,5% najlošije rangiranih NUTS 3 regija EU. Iza naših najslabije rangiranih regija nalazi se tek 18 bugarskih regija, sedam regija iz Rumunjske te po jedna iz Italije, Mađarske i Latvije, ali i francuska prekomorska regija Mayotte.

Uz ekonomsku snagu, BDP pokazuje i trendove kretanja gospodarstva u pojedinim razdobljima. Tako je BDP i na nacionalnoj razini i u svim županijama u 2014. godini bio nominalno manji nego u pretkriznoj 2008. godini. Međutim, negativne stope rasta znatno su
se razlikovale među županijama pokazujući veću ili manju otpornost na krizu. Tako je BDP Međimurske županije u 2014. godini nominalno bio samo 0,6% manji nego u 2008. godini, Grada Zagreba i Zagrebačke županije približno dva posto manji, dok je istodobno pad u Virovitičko-podravskoj i Ličko-senjskoj iznosio oko 20%. U kombinaciji relativno visokog udjela
u nacionalnom BDP-u te relativno visoke stope pada, najveći negativan utjecaj na kretanje
BDP-a Hrvatske u promatranom razdoblju ipak je imala Splitsko-dalmatinska županija.

Vrijednost bruto domaćeg proizvoda po stanovniku pokazuje razinu razvijenosti pojedine države ili regije.

Prema službenim podatcima o BDP-u po stanovniku u 2014. godini, Hrvatska je među članicama EU bila dvadeset i šesta, razvijenija samo od Bugarske i Rumunjske, tu je poziciju zadržala i u 2015. godini, da bi se 2016. godine Rumunjska izjednačila s Hrvatskom, na 59% prosjeka razvijenosti EU.

Iako su zadnji dostupni podaci za 2014. godinu, BDP po stanovniku po županijama upućuje na veliku razliku u razini razvijenosti pojedinih županija. Tako je najrazvijeniji Grad Zagreb imao 3,2 puta veći BDP po stanovniku od najnerazvijenije Virovitičko-podravske županije.

Kada se županije usporede s njihovim prosjekom, vidljiv je i utjecaj triju najrazvijenijih županija (Grad
Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija) na podizanje tog prosjeka. Drugim riječima, u 2014. godini samo je šest županija bilo iznad prosjeka svih županija, a sve ostale ispod te vrijednosti.

Uz Virovitičko-podravsku, na začelju su se našle i druge županije s područja Slavonije: Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska.

Jedina županija u kojoj je porastao BDP po stanovniku od pretkrizne 2008. do 2014. godine (za 1,4%) je Šibensko-kninska, iza koje slijedi Međimurska, koja se 2014. godine izjednačila s razinom BDP-a po stanovniku iz 2008. godine.

NUTS – statističke prostorne jedinice u EU definirane od strane Eurostata – Europskog statističkog ureda. Postoji NUTS 1, NUTS 2 i NUTS 3 razina. U EU je na NUTS 3 razini ukupno 1.342 regije, od čega u Hrvatskoj 21 regija, koje prostorno odgovaraju gradu Zagrebu i 20 županija.

Graf 1 pokazuje odstupanja hrvatskih NUTS 3 regija od prosjeka EU prema BDP-u po stanovniku, korigiranim
paritetom kupovne moći.

U tom grafu uočljivo je da se jedino Grad Zagreb nalazi iznad prosjeka EU, dok su ostale hrvatske županije ispod, s time
da se četiri najlošije rangirane slavonske županije nalaze na samo oko 33% prosjeka EU, što je djelomično povezano sa
negativnim trendom gospodarske aktivnosti i zaposlenosti od 2009. do 2014. godine.

Prema podjeli na NUTS 3 regije, na prvih (najvećih) deset mjesta nalaze se regije iz samo triju zemalja, odnosno iz Ujedinjenoga Kraljevstva, Njemačke i Francuske. (Vidi: Graf 2)

Gotovo sve hrvatske NUTS 3 regije smještene su u donjoj trećini regija EU (ukupno je 1.342 NUTS 3 regije u EU), izuzev
Grada Zagreba koji je u gornjoj trećini rangiranih regija EU. Tako su hrvatske NUTS 3 regije raspodijeljene na najbolje
rangiranu (Grad Zagreb) koja se nalazi na 409. mjestu i na najlošije rangiranu (Brodskoposavska
županija) koja se nalazi na 1.312. mjestu.

Ukupno 16 hrvatskih županija nalaze se među 10% najnerazvijenijih NUTS 3 regija u EU. Dodatno, čak 6 županija nalazi se među 5% najnerazvijenijih NUTS 3 regija u EU.

Četiri najlošije rangirane hrvatske regije jesu slavonske (izuzev Osječko-baranjske), a nalaze se među 2,5% najlošije rangiranih NUTS 3 regija EU.

Iza naših najslabije rangiranih regija nalazi se tek 18 bugarskih regija, sedam regija iz Rumunjske te po jedna iz Italije, Mađarske i Latvije, ali i francuska prekomorska regija Mayotte.

Velike razlike u razvijenosti hrvatskih županija očigledna je i kod ovog pokazatelja. Naime, prema BDP-u po stanovniku, izraženom u paritetu kupovne moći, Grad Zagreb ima 3,2 puta veći BDP po stanovniku od Virovitičko-podravske i Brodsko-posavske županije (te dvije županije imaju gotovo isti BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći u PPS-u).

Facebook Komentari