Prošle je godine konačno zaustavljen pad broja novorođene djece: rođeno ih je 37.537, odnosno 34 više nego u 2015. No, daleko je to od dobre vijesti: istovremeno, lani je umrlo 51.542 ljudi, a odselilo se, prema službenim podacima, njih 36.436 – 22.451 osoba više nego što se ljudi doselilo u Hrvatsku, piše Jutarnji list.
Hrvatsko stanovništvo se tako samo lani – i to prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji su, kad se radi o iseljavanju, krajnje neprecizni – smanjilo za gotovo 36.500 osoba, odnosno grad veličine Samobora.
Porazni podaci
Stvarni su podaci, sasvim sigurno, barem dvostruko porazniji. Naime, DZS, kad se radi o migracijama, podatke temelji na podacima MUP-a, koji pak registrira samo one koji su uredno odjavili prebivalište u Hrvatskoj pri preseljenju u inozemstvo. Sudeći po podacima država u koje se odseljavaju – a gdje se moraju registrirati da bi ostvarili bilo koje pravo ili se zaposlili – broj iseljenika neusporedivo je veći. Konkretno, ukupni broj iseljenika iz Hrvatske, prema podacima DZS-a, u 2016. bio je 36.436, što je najveći službeni broj iseljenih u zadnjih 15-ak godina. Međutim, prema podacima njemačkog zavoda za statistiku objavljenim ovih dana, samo se u Njemačku 2016. doselilo 54.245 osoba s hrvatskom putovnicom. Od tog broja gotovo 15% čine djeca do 15 godina, što jasno upućuje na to da se radi o preseljenju cijelih obitelji. Dodaju li se tome brojke o odseljenima u Irsku, Austriju, Italiju i druge države, broj iseljenika sigurno je kudikamo veći.
Val iseljavanja
Odseljavanje mlađeg stanovništva odrazilo se proteklih godina i na broj novorođenih, čiji je broj dramatično pao baš u godinama najjače imigracije: samo u 2015. broj rođenih smanjio se za 2000 u odnosu na 2014. i pao na 37.500, odnosno razinu koju ni jedna demografska projekcija nije očekivala prije 2030.
– Lani je broj rođene djece ostao na razini iz 2015., odnosno oko 37.500. Kako u dob za rađanje dolaze generacije rođene nakon ‘90., odnosno manje generacije, da se nastavlja odgađanje roditeljstva i da traje val iseljavanja, u jako optimističnoj prognozi, koja podrazumijeva ozbiljne mjere obiteljske politike, možemo očekivati da se broj novorođenih u bližoj budućnosti vrati na 40 tisuća. No, i to je nedovoljno za revitalizaciju zemlje prirodnim putem jer ne treba očekivati smanjenje broja umrlih ispod 50.000, štoviše – kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Lani je srušen još jedan rekord: zabilježen je najveći broj razvoda otkad se vode statistike. Lani je okončan razvod za 7036 parova, 1000 više nego godinu prije. Broj razvoda nikad ranije nije prešao 7000. Sve do 2000-ih odnos razvedenih i sklopljenih brakova kretao se otprilike 1 razvod na 6 sklopljenih brakova. Taj je omjer počeo padati – ne samo zbog većeg broja razvoda nego i sve češće odluke parova da žive nevjenčano – da bi lani došao do omjera od samo 2,9 sklopljenih brakova na 1 razvod.
