Kad ljudi bacaju egzotične invazivne vrste u prirodu, nastaje veliki problem: Prva jaja crvenouhe kornjače na Bundeku

U četvrtak, 22. lipnja, zaposlenik Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Dubravko Dender pri posjetu zagrebačkom parku Bundeku opazio je i fotografirao odraslu jedinku crvenouhe kornjače (Trachemys scripta elegans) uslijed polijeganja jaja. To je prvi nalaz jaja crvenouhe kornjače na Bundeku!

Ovaj pronalazak nagnao nas je da upozorimo javnost o štetnosti invazivnih vrsta i puštanja kućnih ljubimaca u prirodu, piše Udruga Hyla.

Invazivne vrste strane su vrste biljaka ili životinja čije naseljavanje ili širenje u ekosustavu u kojem prirodno ne obitavaju, negativno utječe na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili stanje područja na koja su unesene.

U Hrvatskoj veliki problem stvaraju egzotične kornjače. Najpoznatija je upravo crvenouha, ali zabilježena je i žutouha kornjača (Trachemys scripta scripta), lažna geografska kornjača (Graptemys pseudogeographica) te kineska mekoštitka (Pelodiscus sinensis).

Crvenouha kornjača vrsta je koja je u Europu uvezena krajem prošlog stoljeća iz Sjeverne Amerike da bi se prodavala kao kućni ljubimac.

Kada bi postala prevelika za uzdržavanje neodgovorni vlasnici puštali su ju u prirodna staništa poput lokvi, bara, jezera i potoka, a takva staništa dom su naših autohtonih slatkovodnih vrsta – barske (Emys orbicularis) i riječne kornjače (Mauremys rivulata).

Crvenouha kornjača puno je agresivnija od naših autohtonih, brzo nametne svoju prisutnost na najbolja hranilišta i sunčališta, a budući da zauzimaju istu ekološku nišu stvara se problem za opstanak domaćih populacija kornjača. Njihova brojnost s vremenom opada, a crvenouhih raste! Odlični su primjeri jezera zagrebačkog parka Maksimir u kojima je u zadnjih nekoliko godina zabilježena veća prisutnost egzotičnih invazivnih kornjača nego domaćih barskih. Sve je to dovelo do donošenja zakona o zabrani uvoza i prodaje crvenouhih i žutouhih kornjača, iako se one i dalje mogu nabaviti drugim načinima.
 
 
Trenutno ne postoji zakonska regulativa po kojoj se invazivne vrste mogu uklanjati iz prirode, no do njenog donošenja apeliramo svim građanima da nam jave nalaze egzotičnih kornjača na mail info@hhdhyla.hr ili u naš Facebook inbox. Temeljem vaših nalaza u budućnosti ćemo moći odrediti problematična područja na kojima je potrebno obnoviti narušenu prirodnu ravnotežu.

Facebook Komentari