Šutnja je zlato: Bujanec mora iskeširati 37 tisuća kuna, Ranko Ostojić pobijedio nepravomoćno

Velimir Bujanec proglašen je krivim za klevetanje bivšeg SDP-ova ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića. Kažnjen je s 22.500 kuna, koje mora uplatiti u državni proračun, javlja vecernji.hr.

– Osuđuje ga se na 45 dnevnih iznosa, što je za njega 500 kuna po danu jer je naveo da ima plaću 15.000 kuna. Dužan je to platiti u roku od šest mjeseci. Ne učini li to, moguća je prisilna naplata ili rad za opće dobro, a ako ni na to ne pristane, sud može novčanu kaznu zamijeniti zatvorskom – objasnio je Ivan Sajter, sudac Općinskog suda u Osijeku.

Bujanec mora platiti i sudske troškove od 14.500 kuna. Epilog je to, doduše nepravomoćan, privatne tužbe koju je Ostojić podigao protiv Bujanca. A na sudu su poznati voditelj i Ostojić završili zbog emisije “Bujica” prikazane 25. studenoga 2015. na Osječkoj televiziji, kada je Bujanec tadašnjeg prvog čovjeka MUP-a nazvao, među ostalim, “beskrupuloznim ministrom Ostojom Rankovićem”.

Pustio je, nadalje, izjavu Zdravka Tomca u kojoj je on naveo da su Ostojić i Zoran Milanović “uzrok zla” jer “njih dvojica jedini odlučuju bez ikakve političke kontrole”. No to suđenje polako se pretvorilo u istragu o smrti vukovarskog branitelja Darka Pajičića.

Pajičić se, podsjetimo, sukobio s policajcima ispred PP Vukovar u studenome 2013. zbog pokušaja razbijanja ćirilične ploče na toj postaji, pri čemu je ozlijeđen. Umro je dvije godine poslije, a dio branitelja smatra policiju odgovornom za njegovu smrt. Ta se teza tako provlačila i kroz spornu “Bujicu”.

– Sudu je dobro poznata nemjerljiva uloga novinara u slobodnom i demokratskom društvu, i to je i ustavom i međunarodnim konvencijama zajamčeno pravo. Ali, to što je netko novinar ne znači da ne treba poštovati tuđu čast i ugled. Nema pravo iznositi da je tadašnji ministar, laički rečeno, kriv za smrt Darka Pajičića.

Nedvojbeno je riječ o kleveti jer je svjesno iznio neistinu. Nije ništa propitkivao već je jednostavno pustio sugovornicima da navedu to što su naveli – nastavio je sudac.

– Da je Aleksandar Ranković omražen u hrvatskom društvu, to je jasno, čak više i nema imena Aleksandar u nas. I reći za nekoga da je Aleksandar Ranković, za ovaj sud je to nepojmljivo – istaknuo je sudac.

Kazna od 45 dnevnih dohodaka , pojasnio je, blaga je jer je maksimum čak 500. Otegotno je Bujancu što je već dvaput osuđivan. Obrana najavljuje žalbu. Ni on ni Ostojić nisu se pojavili na posljednjoj raspravi, ali jesu njihovi odvjetnici.

– Smrt Darka Pajičića nije rezultat ni nekih skrivenih radnji privatnog tužitelja ni policije, već samo bolesna opsesija okrivljenika da preko te smrti vrijeđa i kleveće privatnog tužitelja, odnosno sam sebi stvara reklamu velikog borca za utvrđivanje niškorisnih činjenica – istaknuo je Ostojićev odvjetnik Radan Kovač u završnoj riječi.

Na raspravi je dokazano, stava je on, kako je sve izneseno u spornoj emisiji “laž i neistina, sračunata jedino da se naškodi ugledu i časti Ranka Ostojića, kojega u trenutku ozljeđivanja uz pokojnoga Pajičića veže jedino činjenica da je bio ministar unutarnjih poslova”.

– Mislio je i sudnicu pretvoriti u svoju emisiju, provodeći puzajuću reviziju povijesti, ali mu to nije pošlo za rukom pa je jednom čak i udaljen iz sudnice. Pokušao je sud pretvoriti u svoju reklamu, a za život i zdravlje pokojnoga Pajičića najmanje ga je bilo briga – istaknuo je Kovač.

Ustvrdio je i kako Bujanec konstantno i danas vrijeđa Ostojića.

– Ime mu je i prezime izokrenuo tako da ga uporno naziva Ostoja Ranković, aludirajući na Aleksandra Rankovića, nekadašnjeg šefa Ozne koji je bio srpske nacionalnosti. Uslijed takvih izjava, ne može se pozivati na članak 38. Ustava koji pruža određenu zaštitu novinarima, jer se ovdje ne radi o vrijednosnim sudovima temeljenim na dostatnoj činjeničnoj osnovi ili dobroj vjeri, nego o notornim neistinama za koje ne posjeduje ni jedan jedini dokaz – zaključio je.

Bujančev branitelj Emil Havkić stava je, pak, kako nije riječ o kleveti, već vrijednosnom sudu. – Postupci, kakav je pokrenuo privatni tužitelj, izuzetno su rijetki u zemljama razvijene demokracije, političari su svjesni da će biti ponekad ili stalno izloženi oštrim kritikama, ponekad i bespoštednom vokabularu dijela društva koje se s njihovim potezima ili stavovima ne slaže, a ima se pravo izraziti. Takvi političari odgovorni su javnosti i svjesni su da bez slobode govora nema demokracije jer ona počiva na riječi – započeo je Havkić.

On smatra kako Ostojić u tužbi nije napravio razliku “između činjeničnih tvrdnji čija se istinitost dokazuje i vrijednosnih sudova gdje nije moguće dokazivati istinitost”.

– Već i sam postupak tužitelja da pokrene kazneni postupak ukazuje na jednu sličnost. U vrijeme Rankovića, politički vicevi bili su kažnjavani i radi njih se odlazilo u zatvor ili prinudni rad. U obrani je okrivljenik izjavio da je shodno hrvatskoj pučkoj tradiciji odnosa naroda i političara autor nadimaka i drugim političarima pa je tako Canjuga – Crna Guja. Nitko drugi nije ga tužio – rekao je.

– Aleksandar Ranković bio je ministar policije, isto kao i privatni tužitelj. Privatni tužitelj je na raspravi izjavio da je smijenio suradnike jer su “zloupotrijebili pravnu prazninu”.

Priznao je da ih je smijenio jer nisu napravili ništa – nastavio je. Poručio je kako sud treba odbaciti “neargumentiranu konstrukciju da bi okrivljenik igrom riječi Ostoja Ranković želio reći kako je tužitelj Srbin”.

– Sloboda novinarstva predviđa i određeni stupanj pretjerivanja, pa i provokacije. Nadalje, i optužnica Državnog odvjetništva protiv policajca koji je bio u kontaktu s Pajičićem potvrđuje kako je uvjerenje okrivljenika da privatni tužitelj laže iskreno i argumentirano.

Jer, nevjerojatno je da o događanjima koja su tada potresala državu, u svezi s ćiriličnim pločama i sukobima policije i branitelja, privatni tužitelj nema nikakva saznanja. Znao je on sve od početka do kraja i imao je razloga, kao ministar koji je trebao nadzirati i kontrolirati situaciju, taj propust prikriti jer bi u tom trenutku posljedice pogrešne političke odluke bile katastrofalne – ustvrdio je.

Sudu je, inače, u postupku dostavljen i obdukcijski nalaz Darka Pajičića iz kojega proizlazi, rečeno je, kako je imao 3,07 promila alkohola u krvi u trenutku smrti, oko 11.30 sati toga 12. studenoga 2013. Smrt je nastupila, piše u njemu, uslijed udarca glavom u tvrdu podlogu nakon pada sa stolice u kafiću. U sudskom postupku koji se vodi protiv policajca Saše Sabadoša u Vukovaru, a zbog događaja pred policijskom postajom, vještak je utvrdio kako je “ozljeda unutar moždane ovojnice svježa i ne povezuje se s prijašnjom ozljedom glave”.

Facebook Komentari