Evo što Trumpova odluka o izlasku iz Pariškog sporazuma znači za svijet

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump jučer obznanio svoju odluku o povlačenju SAD iz tzv. Pariškog sporazuma o klimi kojim se države obvezuju na smanjene emisija štetnih plinova, sada se postavlja pitanje kakve to konkretne posljedice za svijet ta odluka ima?

Zemlje potpisnice Pariškog sporazuma obvezale su se smanjiti emisije štetnih plinova i tvari u okoliš, a osim ovoga, obvezale su se i na međusobno praćenje napretka te ohrabrivanje u naporima da se zacrtani ciljevi ostvare.

Trumpov prethodnik, Barack Obama, obećao je 2015. da će smanjiti domaće emisije stakleničkih plinova 26 do 28 posto ispod razine iz 2005. godine do 2015. te da će do 2020. godine s ukupno 3 milijarde dolara pomoći siromašnije zemlje u ostvarivanju tih ciljeva.

No za razliku od svog prethodnika, Protokola iz Kyota, Pariški sporazum nije obvezajući za zemlje potpisnice pa one koje ne uspiju smanjiti emisije ugljičnog dioksida neće biti suočene sa sankcijama.

SAD se ovim potezom povlačenja pridružio Siriji i Nikaragvi koje su Sporazum odbile potpisati. Zanimljivo je da su i neke najsiromašnije zemlje svijeta poput Liberije i Demokratske Republike Kongo Pariški sporazum prihvatile i potpisale.

Iako dakle, nije obvezajuć pa se neće suočiti sa sankcijama, formalni izlazak iz ovog sporazuma, za SAD nije nimalo jednostavan i mogao bi, prema tvrdnjama stručnjaka, trajati i do 4 godine.

No izgleda kako Trumpu taj dio nije sasvim jasan. Predsjednik Europske komisije, Jean – Claude Juncker, prošlog se tjedna tako pomalo sarkastično osvrnuo na odluku o povlačenju SAD-a izjavivši kako američki predsjednik “u potpunosti ne razumije uvjete Pariškog sporazuma iako su mu europski čelnici jednostavnim rječnikom pokušali objasniti dugotrajnost procesa izlaska iz njega”.

Svi su ti pokušaji, rekao je Juncker, propali, no naglasio je kako se Trumpov bahati stav prema kojem se stavlja na prvo mjesto i jednostavno povlači, neće tolerirati.

Napuštanje Sporazuma naštetit će reputaciji Sjedinjenih Američkih Država i donekle izolirati tu zemlju od brojnih međunarodnih saveznika koji su sporazum potpisali 2015. i koji su utrošili godine na pregovore oko njega, piše The Australian.

Izlazak SAD-a, prema istom listu, mogao bi biti i sjajna prilika za Kinu da iskoristi priliku i ojača svoju poziciju na svjetskoj pozornici.

No ova bi odluka Trumpa mogla koštati u smislu da sada Europa, Kina i druge zemlje potpisnice, uskrate suradnju na bitnim pitanjima za Trumpovu administraciju, a s obzirom da se na Trumpa očito ne može računati, i to da se ove zemlje u budućnosti suzdrže od dugoročnih obvezajućih ugovora s Washingtonom.

Iako su europski lideri, Vatikan, mnogi čelnici američkih korporacija pout Apple-a, Google-a, Walmarta pa čak i predstavnici nekih američkih naftnih i plinskih kompanija kao što su Exxon Mobil, BP i Shell, na Trumpa vršili pritisak da ostane u okvirima Pariškog sporazuma, Trump je ostao dosljedan pa je svoje predizborno obećanje o povlačenju iz Sporazuma ispunio.

David G. Victor, profesor međunarodnih odnosa na Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu, izjavio je za New York Times da će jedna od mogućih posljedica izlaska SAD-a iz sporazuma sada biti ta da će zemlje u razvoju kao što su Indija i Filipini biti manje spremne ulagati trud u smanjenje emisija štetnih plinova u okoliš, pogotovo ako im SAD ukinu financijsku pomoć za prilagodbu katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena.

U ovom smjeru išao je i komentar na Twitteru, Antonia Guterresa, glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, koji je napisao kako su klimatske promjene neporecive te kako su sadašnja rješenja zemalja neujednačena.

Članovi Trumpove administracije svjesni su da mnogi njegovi pristaše ne podržavaju ovaj njegov posljednji potez. S obzirom da razumiju da će izlazak SAD-a značiti ogroman udarac i korak natrag u borbi protiv globalnog zatopljenja, uporni su u traženju zlatne sredine koja bi zadovoljila tu skupinu birača.

Jedno od potencijalnih rješenja krije se možda u ponovnim pregovorima oko odredbi sporazuma. Trumpu tako ide na ruku da on nije obvezajuć pa bi SAD mogle, unatoč formalnom izlasku, ipak raditi na usklađivanju svojih ciljeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova i na taj način, makar djelomično ostati u okvirima Pariškog sporazuma.

Još jedna mogućnost za Donalda Trumpa bila je i ta da se povuče iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Riječ je o ugovoru na kojem se temelji Pariški sporazum, što bi trajalo samo godinu dana. Međutim, ta je opcija radikalnija, tvrde stručnjaci, jer bi značila povlačenje iz svih klimatskih rasprava koje financira UN.

Unatoč tome što je svoju odluku odlučio relativno bezbolno provesti u djelo te unatoč odolijevanju pritiscima sa svih strana, cijela priča oko izlaska SAD-a iz Pariškog sporazuma još ni približno nije završena. Gospodin Trump bi, piše The Australian, tako trebao znati da će odsada biti pod konstantnim pritiscima drugih zemalja da smanji emisije štetnih plinova u svojoj zemlji.

Facebook Komentari