Borba za živote stradalih u eksploziji: Splitski liječnici spašavaju ih njihovom kožom uzgojenom u laboratoriju

Zdravstveno stanje dvojice teško ozlijeđenih muškaraca, koji su nastradali u nedavnoj eksploziji u silosu Sjeverne luke u Splitu i koji su u toj nesreći zadobili duboke opekline trećeg stupnja, na velikoj tjelesnoj površini, bolje je. Njihovo zdravstveno stanje je neuporedivo bolje u odnosu na ono kada su primljeni u KBC, no još su uvijek životno ugroženi, rekao je za Slobodnu Dalmaciju dr. Ivan Utrobičić, predstojnik Zavoda za plastičnu, rekonstrukcijsku, estetsku kirurgiju i opekline.

Sredinom travnja ove godine stravična eksplozija potresla je Split. Kako se ubrzo ustanovilo, eksplozija se zbila u jednom od silosa u Sjevernoj luci, te su u toj nesreći dvije osobe, teško ozlijeđene. Dvojica muškaraca u dobi od 27 i 44 godine u toj eksploziji zadobili su duboke opekline trećeg stupnja te su hitno prevezeni u KBC Split. Njihove ozljede su ocijenjene kao životno ugrožujuće.

Brzom intervencijom kirurga-plastičara KBC-a i anesteziologa, koji su u “roku odmah” obavili operativne zahvate, kako bi se ozlijeđenima barem donekle stabiliziralo stanje, životi su spašeni, odnosno, produženi. Zbog njihovih ozljeda mnogi su kirurzi taj dan, kada se tragedija dogodila, prekinuli svoje godišnje odmore i došli hitno u bolnicu kako bi bili “pri ruci” i kako bi svojim znanjem doprinijeli spašavanju života.

Ovo je priča o dvojici junaka, koji se bore i to uspješno sa teškim ozljedama koje su zadobili, ali i priča o plastičnim kirurzima i anesteziolozima KBC-a Split koji daju sve od sebe da ovo dvoje ljudi ostane na životu i da se oporave. Nažalost, splitski “plastičari” i anesteziolozi imaju golemo iskustvo iz vremena Kornatske tragedije, kada je kod njih boravio Frane Lučić, jedini preživjeli vatrogasac iz kornatske tragedije, koji je preživio zahvaljujući iznimnim naporima i znanju splitskih “plastičara” i anesteziologa.

Borba protiv vremena

”Kao što se zna, jedan od dvojice ozlijeđenih je odmah operiran na Firulama, a drugi na Križinama. Hitno su se morale napraviti operacije kako bi se uspostavila cirkulacija u ekstremitetima, u kojima dođe do prekida cirkulacije usljed teške opekline koja izazove otok tkiva i pritisak na krvne žile. Uslijed toga dolazi do ishemije (prekida protoka krvi) i u roku od šest do osam sati dolazi do nepovratnog odumiranja tkiva”, kazuje dr. Utrobičić.

Međutim, brzom reakcijom i operativnim zahvatima koji su trajali nekoliko sati, dvojici muškaraca spašeni su ekstremiteti. Nakon dovršenih operativnih zahvata, obojica su smješteni u Jedinicu intenzivnog liječenja (JIL) na Križinama i tada počinje borba, u pravom smislu riječi za njihov život.

U toj borbi, osim “plastičara”, glavnu riječ imaju anesteziolozi i infektolozi, koji moraju učiniti sve ono što znaju da dvojica muškaraca ne bi dobili infekciju, koja može biti pogubna za njih.

”U tim trenucima kolege anesteziolozi borili su se na sve znane načine kako bi dvojici ozlijeđenih muškaraca stabilizirali zdravstveno stanje. Anesteziolozi su u tom procesu najvažniji i oni obavljaju “filigranski posao”. Nakon nekoliko dana, nakon što se stanje stabiliziralo, trebalo je započeti sa programiranim operativnim zahvatima. Nakon 72 sata smo započeli sa operacijama odstranjenja izgorenog tkiva i pokrivanjem tih defekata njihovom kožom ili zamjenama za kožom, odnosno umjetnom kožom ili kadaveričnom kožom. Kako u Hrvatskoj nemamo kadaveričnu kožu, morali smo je nabaviti iz inozemstva.

Mi smo je nabavili iz Barcelone i ona je u KBC Split stigla u roku od dan-dva. Tu bih posebno istaknuo prof. dr. Irenu Brbić-Hofman koja je uz pomoć ravnateljstva KBC-a Split nabavljala kadaveričnu kožu iz inozemstva, a to nije lagana procedura nabavljanja organa iz druge države, kazuje dr. Utrobičić.

Međutim, kadaverična koža, čiji kvadratni centimetar stoji dva eura, otpadne za tri do četiri tjedna.

”Tada na mjesto otpadnute kadaverične kože stavljamo keratinocit, odnosno kožu opečene osobe koju smo uzgojili u laboratoriju. S tijela ozlijeđene osobe uzmemo nekoliko kvadratnih centimetara kože koja nije opečena, pošaljemo je u Zagreb, gdje je oni gore u posebnim laboratorijskim uvjetima i specijalnim tehnikama umnožavaju. Kada kadaverična koža otpadne to mjesto na tijelu pokrivamo njihovom uzgojenom kožom”, kazuje dr. Utrobičić.

Koža iz laboratorija

Ta laboratorijski uzgojena koža još je skuplja od kadaverične kože i njen kvadratni centimetar košta oko 10 eura. U proteklih 40-tak dana od ozlijeđivanja svaki od ozlijeđenih muškaraca “prošao” je 10-ak operativnih zahvata, piše Slobodna Dalmacija.

”Svaka operacija zamjene izgorene kože, njihovom kožom ili kadaveričnom kožom trajala je u prosjeku od dva do tri sata. Kirurško liječenja dvojice ozlijeđenih muškaraca je manje-više završeno, no i dalje postoji opasnost od infekcija. Da je stanje bolje govori i podatak da smo već i započeli sa njihovom fizikalnom terapijom, a već i hranu primaju na usta. Posebno bih htio istaknuti veliki trud medicinskih sestara s Plastične kirurgije i JIL-a, bez čije pomoći oporavak dvojice ozlijeđenih ne bi bio moguć.

Svaki dan, njih dvojicu treba previjati, a ta previjanja nisu nimalo laka i traju od sat i pol do dva sata. Mi u KBC-u Split radimo sanaciju opeklina po najvećim svjetskim standardima, a osim opeklina radimo i kompletnu kirurgiju dojki, kao i estetske operacije dojki (ne plaća ih HZZO), kao i sve one operativne zahvate koje rade plastične kirurgije po Hrvatskoj i u svijet”, zaključuje dr. Ivan Utrobičić.

Facebook Komentari