Državni vrh obilježio 25. godišnjicu hrvatskog članstva u UN-u

Hrvatska obilježava 25. godišnjicu članstva u Ujedinjenim narodima. Hrvatska je svečanim činom postavljanja svoje zastave ispred sjedišta Ujedinjenih naroda 22. svibnja 1992. godine, u prisutnosti tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana i glavnog tajnika te organizacije Boutrosa Boutrosa-Ghalija, uz Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu primljena u tu organizaciju.

Članstvo u Ujedinjenim narodima zaokružilo je međunarodni legitimitet Hrvatske, rekao je premijer Andrej Plenković na proslavi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu uz prisutnost hrvatskog državnog, vojnog, policijskog i vjerskog vrha te predstavnika strane diplomacije.

Plenković je podsjetio kako je članstvo u UN-u postignuto samo nekoliko mjeseci nakon što je 12 članica Europske zajednice priznalo Hrvatsku i mjesec dana nakon priznanja Sjedinjenih Država te da su prvi hrvatski diplomatski uspjesi postignuti upravo u toj organizaciji.

Tada smo bili zemlja primatelj sigurnosti, na našem je teritoriju bilo nekoliko misija UN-a, a po svim analizama, ona daleko najvažnija i najuspješnija na tlu Europe od osnivanja do danas bila je misija za prijelaznu upravu u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu, naglasio je premijer, dodavši kako je ta “mirna reintegracija bila uspjeh i za Hrvatsku i za UN, ali isto tako i model za slične situacije drugdje u svijetu”.

Zaključio je kako je UN i dalje vrlo relevantna globalna organizacija kojoj Hrvatska u svojih 25 godina članstva daje kontinuirani doprinos u svim segmentima rada, no da ju karakterizira “jedan mali specifikum koji je u nizu aspekata nesavršen”, a to je što njezino vodstvo i ključni mehanizam donošenja odluka još reflektiraju svijet s kraja Drugog svjetskog rata.

Zbog toga nema dileme da će rasprave o reformi Vijeća sigurnosti, o samoj organizaciji i načinu donošenja odluka u njoj biti na dnevnom redu još dugi niz godina, smatra premijer.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako je ulazak Hrvatske u UN “bio kruna naše samostalnosti” u kojoj je ta organizacija igrala jednu od ključnih uloga. U to vrijeme hrvatska je diplomacija bila druga bojišnica jer se trebalo izboriti za priznanje da su okupirana područja Hrvatske njezin integralni dio, a to se ponavljalo iz rezolucije u rezoluciju Vijeća sigurnosti, čime je zacementirana hrvatska teritorijalna cjelovitost, naglasila je predsjednica.

Hrvatska je danas zemlja koja pridonosi rješavanju mnogih problema u svijetu, a osim specifičnog iskustva oslobađanja teritorija ona ima i iskustvo pomirbe te u tom području “Hrvatska može pronaći svoju posebnu nišu” za djelovanje unutar UN-a, istaknula je predsjednica.

Na obljetnici u NSK-u, tradicionalnom mjestu okupljanja u povodu obljetnice članstva u UN-u, govorio je i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier koji je naglasio potrebu postojanja te multilateralne svjetske organizacije.

Svijet u kojem živimo daleko je od savršenog, a čovječanstvo je svakodnevno izloženo sve većim, složenijim i ozbiljnijim previranjima, rekao je ministar.

U takvim uvjetima su od ključnih važnosti stabilnost i suradnja na multilateralnoj razini, a UN predstavlja središnji forum i temeljni oslonac međunarodnih odnosa radi opstojnosti međunarodnog prava, ali i drugih brojnih postignuća ostvarenih u posljednje 72 godine, kazao je Stier.

Zaključio je kako je na članicama UN-a da pronađu nova rješenja i načine za premošćivanje današnjih izazova te da su mnoge konstruktivne kritike u zadnjih deset godina već dovele do reformi unutar te organizacije.

Share This Article