Anketa: Raspoloženje građana uoči lokalnih izbora, evo koliko će izići i koliko ih još razmišlja

Na izbore 21. svibnja će izaći oko 50 posto ispitanika. Većina smatra da se situacija u njihovim gradovima u posljednje četiri godine nije puno popravila te rad svojih gradonačelnika ocjenjuje sa trojkom. Najzadovoljniji su radom svojih gradonačelnika građani malih slavonskih gradova, dok su najniže ocijenjeni gradonačelnici u Dalmaciji.

U jeku predizborne kampanje, okršaja ključnih kandidata koji se bore za ostanak ili pak osvajanje vlasti, te raznih istraživanja javnog mnijenja koja govore o rejtingu i šansama kandidata na lokalnim izborima 21. svibnja, IPSOS Puls je istražio opće raspoloženje birača, piše gradonačelnik.hr.

Koliko su zadovoljni funkcioniranjem i načinom upravljanja u svojim gradovima, koliko samim gradonačelnicima/ama, koje su im kvalitete gradonačelnika bitne, kojim problemima bi se gradonačelnici trebali hitno pozabaviti, kako bi ih trebalo platiti za posao koji obavljaju te naposlijetku, hoće li uopće izaći na izbore?

Istraživanje je provedeno na uzorku od 680 ispitanika, od čega 314 muškaraca i 365 žena, iz svih hrvatskih regija, i 40 posto njih odgovorilo je kako će sigurno izaći na izbore.

Sigurno neće glasovati njih 5,3 posto, dok ih se oko 20 posto još premišlja i naginje odluci da ipak izađu na izbore. Najviše volje za izlazak na izbore iskazali su ispitanici iz Like i Banovine, a najmanje iz oni iz Istre i Hrvatskog Primorja.

Istraživanje pokazuje da građani nisu pretjerano zadovoljni situacijom u svojim gradovima, niti radom gradonačelnika. Upitani, naime, smatraju li da se situacija na području njihovog grada u posljednje četiri godine poboljšava ili ne, gotovo polovica ispitanih – njih 48,2 posto, ocijenilo je kako je u njihovim gradovima ovaj mandat obilježio status quo, odnosno situacija je ista kao prije.

Da se stvari poboljšavaju smatra njih 25,8 posto, i to uglavnom stanovnika malih gradova do deset tisuća stanovnika, dok je 22,1 posto ispitanih, većinom iz velikih gradova, ocijenilo je da stvari idu na gore.

Najčešća ocjena rada gradonačelnika u ovoj anketi bila je pak trojka, koliko je svom gradonačelniku dalo 30 posto ispitanih. Peticu je svojim gradonačelnicima dodijelilo 13,9 posto ispitanih, njih 24,8 ocijenilo je rad gradonačelnika četvorkom, 15,1 posto dodijelilo je dvojku, dok 11,8 ispitanih smatra da njihovi gradonačelnici zaslužuju čistu jedinicu za svoj rad.

Pritom su najzadovoljniji radom svojih gradonačelnika građani malih slavonskih gradova, dok su najniže ocijenjeni gradonačelnici u Dalmaciji.

Pitanje plaća gradonačelnika uvijek je zanimljivo, jer se oko njega najčešće vode nepomirljive rasprave između pobornika malih plaća, u dijelu javnosti percipiranih kao populista, i onih koji se otvoreno zalažu za visoke plaće koje biti primjerene razini odgovornosti i posla koja se očekuje od uspješnog gradonačelnika.

IPSOS-ovi ispitanici u najvećoj mjeri, njih čak 81 posto, podržavaju tezu da je ‘bolje da su gradonačelnici pošteno plaćeni za svoj posao, nego da su volonteri jer se tako izbjegavaju potencijalne malverzacije’. Njih 37 posto u potpunosti se slaže s ovom tezom, 44 posto ih se uglavnom slaže, uglavnom se ne slaže devet posto, uopće se ne slaže sedam posto, a četiri posto ne zna.

Upitani koji su najveći problemi u njihovom gradu na čijem bi rješavanju gradonačelnici trebali hitno počet raditi, njih najviše – 22,6 posto, odgovorilo je da su to ceste. Zbrinjavanje i odvoz otpada problematičnim u svom gradu smatra 14,7 posto ispitanih, nezaposlenost je na trećem mjestu, potom promet, vrtići, gradski prijevoz, kanalizacije, parkirališta…

Tek 1,7 posto ispitanih kao problematične je navela prirez i cijene komunalija, 2,5 posto nepotrebnu gradnju (fontane i ostalo), korupciju, kriminal i nepotizam kao najveći problem vidi 3,8 posto ispitanih, a samo jedan posto vidi problem u lošoj gradskoj upravi.

I dok se čak 81 posto ispitanih izjasnilo kako bi htjeli bi da se i na lokalnim izborima, kao na onima za Europski parlament, uvede preferencijalno glasovanje, na pitanje treba li ograničiti broj uzastopnih mandata gradonačelnika ispitanici su se gotovo podijelili.

Graf 3

No ipak, većina njih – 52,1 posto, izjasnilo se kako podržava inicijativu da se broj mandata gradonačelnika ograniči na dva, odnosno na osam godina. Njih 47,9 posto smatra da treba ostati kao što je dosada.

Upitani o kvalitetama koju bi gradonačelnici trebali posjedovati, većina ispitanika kao najvažniju je istaknulo uspješnost u poslu kojim se bavi, a odmah iza su znanje minimalno jedno stranog jezika i završen fakultet.

Četvrtina ispitanih izrazito važnim smatra iskustvo u privatnom poduzetništvu, tek deset posto pripadnost stranci za koju inače glasuju, a četiri posto navelo je da im je izrazito bitan status branitelja u Domovinskom ratu, koji je, pak, za gotovo polovicu ispitanih potpuno nevažan.

Većini ispitanika nevažno je i da gradonačelnik pripada stranci za koju inače glasaju, pokazalo je ovo istraživanje. Naime, čak 52 posto ispitanih izjasnilo se da im je stranačka pripadnost nevažna (29 posto) ili malo važna (23 posto), za 23 posto njih to je osrednje važno pitanje, dok ih se tek 24 izjasnilo kako im je stranačka pripadnost gradonačelnika izrazito (10 posto) ili jako važna (14 posto).

Mišljenja su potpuno podijeljena oko pitanja preklapanja saborskog i gradonačelničkog mandata. ‘Dobro je kad su gradonačelnici istodobno i saborski zastupnici, jer se tako mogu bolje izboriti za svoj grad’, smatra 47 posto ispitanih, a isto toliko se i ne slaže, dok ne zna šta bi mislilo šest posto.

Većina ispitanika, također, drži da država gradovima i općinama treba ostaviti više novca prikupljenog od poreza, ali i prebaciti dio obveza, kao što je upravljanje državnom imovinom, izdavanje dozvola ili financiranje zdravstva.

Ispitanici, uglavnom, smatraju i da gradonačelnici imaju malu mogućnost poboljšanja gospodarske situacije u svom gradu jer je država ta koja se brine o gospodarstvu. S ovom tezom se, ipak, uglavnom ne slaže 26 posto ispitanika, dok ih se 13 posto uopće ne slaže.

Ispitanici su se, u većini, uglavnom složili sa tezom da smanjivanje poreza na dohodak nije dobra odluka ako se na taj način ugrožavaju izdvajanja grada za funkcioniranje javnog gradskog prijevoza, vrtića i drugih komunalnih djelatnosti.

Facebook Komentari