Senj i dalje rekorder: iz EU godišnje povlačili više od 600 kn po stanovniku

Izvor: Dražen Prša

U razdoblju od 2013.-2015. godine Senj je uspio realizirati prosječno 4,5 milijuna kuna godišnje za svoje EU projekte, iza njega su Skradin sa preko 400 i Križevci sa 305 kuna po stanovniku.

Ono što čini ključnu razliku između uspješnih i neuspješnih gradova kada je povlačenje EU novca u pitanju, su kvalitetni, kompetentni i motivirni ljudi, što potvrđuju gradonačelnici gradova koji su u ovom mandatu povukli najviše EU novaca, kao i stručnjakinja za EU fondove Mirjana Samardžić Novoselec koja upozorava kako gradovima nedostaje sustavan pristup EU fondovima.

Korištenje EU fondova već godinama je tema na kojoj se temelji značajan dio predizbornih obećanja i programa i na kojoj političari u svakoj prilici žele poentirati hvaleći se svojim dobrim rezultatima, a prozivajući svoje protivnike za nesposobnost i neefikasnost. No, koliko god s rezervom uzimali izjave i tvrdnje političara, brojke koje donose stručne analize ipak potvrđuju tezu o još uvijek lošem korištenju onoga što nam se, sada kao i članici EU-a, nudi.

Prije godinu dana Institut za javne financije objavio je analizu korištenja EU fondova za razdoblje od 2011.-2014., a koja je pokazala da čak 85 posto hrvatskih općina i više od polovice gradova uopće nije koristilo novac koji im je, uz adekvatnu pripremu i dobre projekte, bio na raspolaganju. Županije su pokazale nešto bolje rezultate, pa samo dvije nisu koristile novac iz fondova – Zadarska i Ličko-senjska.

Analitičari gradonačelnik.hr-a istražili su, pak ovih dana, koliko su gradovi uspjeli iskoristiti EU fondove u proteklom mandatu. Kao i uvijek, analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna u razdoblju od 2013.-2015., jer podaci za 2016. još nisu objavljeni.

Cilj nam je bio prikazati podatke o EU fondovima (pomoći EU-a) koje su gradovi primili kao nositelji ili partneri provedbe programa i projekata (su)financiranih iz proračuna EU-a za ovo razdoblje.

I ova analiza pokazala je da u Hrvatskoj postoji problem sa apsorbiranjem EU sredstava, odnosno sa stručnim i kompetentnim kadrovima koji su u stanju pripremiti kvalitetne projekte koje gradovi mogu prijavljivati na EU fondove.

Naime, u razdoblju od 2013.-2015. za čak 58 gradova EU fondovi kao da ne postoje, jer nisu povukli niti jednu jedinu lipu iz njih. Ovdje, pritom, ipak treba naglasiti kako činjenica da sami Gradovi nisu realizirali ništa od EU projekata ne znači da to, u navedenom razdoblju, nisu uspjela neka njihova poduzeća ili institucije, ali to se iz ovih podataka ne vidi.

S druge strane, tu su gradovi koji su se očito kvalitetno i dobro ekipirali, i nastavljaju uspješno koristiti ono što nam članstvo u EU omogućava.

Grad Senj obranio je, tako, titulu rekordera u korištenju EU fondova koju je zaslužio u prošlogodišnjoj analizi IJF-a, jer je u razdoblju od 2013.-2015. uspio realizirati prosječno 4,5 milijuna kuna godišnje za svoje EU projekte.

Gledajući per capita, riječ je o 628,88 kuna po stanovniku godišnje, tj. za više od 200 kuna više od drugoplasiranog Skradina. Kada se, pak, analizira udio u ukupnim realiziranim EU projektima svih gradova za navedeno razdoblje, Senj je tu na četvrtom mjestu, sa udjelom od 6,65 posto.

‘Izvrsni rezultati koje postižemo već godinama plod su velike predanosti i rada kako Grada Senja, odnosno djelatnika gradske uprave, tako i Ustanove za razvoj Grada Senja na čelu s ravnateljicom ustanove Doroteom Prpić’, kaže nam obnašatelj dužnosti gradonačelnika Grada Senja Filip Samaržija, koji je preuzeo upravljanje gradom prije nekoliko tjedana, kada je gradonačelnik Darko Nekić imenovan za državnog tajnika koji upravlja Ministarstvom uprave.

Samaržija objašnjava kako se svaki projekt u Senju priprema vrlo precizno, jer su zakoni rigorozni i ne smiju se dogoditi pogreške.

‘Mora se pratiti sve, od procesa javne nabave, do izvođenja radova, a Europska unija nadzire provedeni projekt sedam godina. U Ustanovi za razvoj maksimalno su posvećeni gradskim projektima i stalno se pronalaze nove ideje za realizaciju’, kaže i navodi kako su u pripremi novi projekti, od kojih su neki već kandidirani po otvorenim Natječajima, dok su neki još u fazi prikupljanja dokumenata, tako da se u Senju nadaju i dalje dobrim rezultatima i nastavku ovako dobrog trenda povlačenja sredstava.

U proteklom mandatu u Senju su realizirali četiri velika projekta – I faza kanalizacije naselja Trbušnjak u Senju, projekt vrijedan 958.000,00 eura, a kojeg je Europska unija financirala u 100 postotnom iznosu (2012./2013.);

‘Turistička valorizacija kulturno – povijesnog naslijeđa i javne infrastrukture Parka Nehaj u Senju’“, vrijednosti 989.684 eura, od čega EU financira 75 posto ili 742.263,56 eura (2012./2013.); Izgradnju vodovoda u naselju Prizna, vrijednosti 2.300.000,00 kn od čega Europska investicijska banka financira 80 posto ili 1.840.000,00 kn (2013.), te su izgradili i opremili Sportsko-rekreacijski centar Tenis, projekt vrijednosti 1.198.650,95 eura, od čega EU sufinancira 83,33 posto ili 998.835,84 eura (2014.-2016.).

Facebook Komentari