Plenković objasnio Brkićevu izjavu o manjinama, evo što kaže na tezu da Karamarko stoji iza projekta Esih

Jutarnji list u današnjem tiskanom izdanju donosi razgovor s premijerom Andrejom Plenkovićem, donosimo dio tog razgovora.

Je li moguća koalicija HDZ-a i SDP-a?

Sa SDP-om ne razgovaramo o koaliciji. A što se tiče razgovora s parlamentarnim strankama, vodite računa da smo mi u listopadu u jednom trenutku podvukli crtu i rekli da imamo 91 potpis. Mogli smo imati i više. Mi razgovaramo s kolegama iz drugih parlamentarnih stranaka i pronaći ćemo način da postignemo dogovor o programskim temeljnim ciljevima nakon lipnja.

Hoćete li odmah nakon lokalnih izbora predložiti nove ministre?

To je normalna procedura. Nema drame. Nove ministre predložit ćemo u lipnju.

Stoji li iza Hasanbegovićeva bočnog udara Tomislav Karamarko ili ljudi koje je on promovirao u vrh stranke?

Mislim da je Hasanbegović sam napravio svoj odabir i svoju odluku. On je sigurno ozbiljan čovjek i vjerujem da je bio upoznat s odredbama Statuta HDZ-a. U trenutku kada odete na listu neke druge stranke, sami ste sebe isključili iz stranke. Tko stoji iza njegovih poteza? Nemam pouzdanih saznanja da bih mogao sa sigurnošću izvoditi zaključke. Vrijeme će pokazati.

Očekujete li njegovu podršku Vladi u Saboru?

Jedan je okvir suradnje s njim, dok je bio član HDZ-a, njegovom voljom zaokružen. Buduće odnose ćemo dogovarati. Ne zatvaram vrata za suradnju, niti za to imam razloga. Nisam to radio ni prije. Ako se sjećate, ponudio sam mu da bude predsjednik važnog saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, što on nije prihvatio.

Jesu li previranja u HDZ-u motivirana time što je ostalo puno neostvarenih ambicija ili je posrijedi otpor prema vašoj politici razvijanja HDZ-a kao stranke umjerene desnice?

Moguće je i jedno i drugo. Ono što mislim da radim dobro i za HDZ i za državu jest da ga pozicioniram točno tamo gdje ga je prvi predsjednik Republike Hrvatske i utemeljitelj HDZ-a dr. Franjo Tuđman htio pozicinirati. A to je desni centar. Tu nemam nikakvih dilema jer znam što je predsjednik Tuđman htio i isto tako znam što je dobro danas za Hrvatsku u europskom kontekstu. Moja kontinuirana poruka je da želim dati vjeorodostojnost strankama političkog mainstreama. Strankama matice – koje u internetsko-komunikacijskom i visokotehnološko medijskom vremenu, gdje, nažalost, mnogi na površan način i nerijetko nabrzinu donose zaključke – imaju dovoljno široku i kvalitetnu bazu članova, platformu i program te potrebne filtre da jasno artikuliraju svoje politike. Stranke matice su jedina zapreka onima koji su nastali na protestnoj antisistemskoj bazi i čiji je cilj rušenje jer su im svi dosadašnji a priori krivi za nešto. Model političkog konteksta i aktualnih epizoda u hrvatskoj politici može se kroz širu prizmu definirati i kao svojevrsni sukob stranaka matice s protestnim pokretima. Ima li u stranci i malih razočaranja u smislu osobnih ambicija? To je moguće i ljudski. Ali, to u svojoj biti nije ključno. Važan je smjer kojim idu stranka i država. Vidim koji su trendovi i znam što je za zemlju koja ima samo 27 godina iskustva demokratskog sustava dobro i korisno. I za naše institucije i za naše vrijednosti.

Koji su vam europski uzori po tom pitanju?

CDU je u svakom slučaju ozbiljna stranka s kojom mi vodimo dijalog i imamo komunikaciju. Razgovaramo i s drugim sestrinskim strankama koje su s nama u Europskoj pučkoj stranci. Naučio sam kroz tri i pol godine rada u klubu EPP-a da se ne moramo oko svih detalja usuglasiti, ali jako dobro znamo koje su naše vrijednosti i što je dobro za naše zemlje. To zna i član Moderata u Švedskoj, to zna i član CDU-a u Njemačkoj, član republikanaca u Francuskoj, a to znamo i mi iz HDZ-a u Hrvatskoj. Vidio sam koje su agende drugih političkih skupina, a osobito populista i antisistemskih stranaka. Stvari su vrlo jasne: imate ili rušilačku ili graditeljsku agendu. Ja biram graditeljsku. U gospodarstvu, socijali, sektorskoj politici i osobnoj odgovornosti.

Očekujete li povezivanje konzervativne političke osovine – dio Mosta, Hasanbegović, Markić, Esih itd. – te koji bi bio njezin potencijal?

Treba tek vidjeti na kojoj bi se političkoj platformi takva nova opcija formirala. Poznajem biračko tijelo HDZ-a i očekivanja ljudi jer sam često u hrvatskim županijama i gradovima. Razgovarajući s biračima HDZ-a, uvjeren sam da politika koju provodimo nailazi na odobravanje i podršku. Velika većina ljudi prepoznaje naš angažman i zalaganje za osobno domoljublje, odgovornost, poduzetničke slobode, osnaživanje obitelji i društvenu solidarnost. Ta su načela u temeljima filozofije narodnjačkih i demokršćanskih stranaka, koje mi provodimo.

Je li to što je vaš zamjenik Milijan Brkić rekao o manjinama dijametralno suprotno politici za koju se vi zauzimate?

Zastupnici nacionalnih manjina naš su pouzdan partner i dio parlamentarne većine od prvog dana odlukom Nacionalnog vijeća HDZ-a. To se vidjelo i proteklih dana u Hrvatskom saboru. Detaljno smo s njima razgovarali, pojasnili situaciju i oni su nas bezrezervno podržali. Što se izjave zamjenika predsjednika HDZ-a, kolege Brkića, tiče, trebalo bi ipak malo pojasniti činjenice. Prvo, izjava koju je zastupnik Pupovac dao za jednu televiziju je netočno prenesena u većini hrvatskih medija. Izjava ne implicira da bi on određivao sastav buduće hrvatske Vlade. Milijan Brkić je odgovorio na interpretiranu i nepotpunu rekonstrukciju izjave Milorada Pupovca te nisam siguran da je u tom trenutku vidio izvorni tekst ili barem čuo što je točno rekao Pupovac. I onda je nespretno odgovorio na dio pitanja na način koji je neprimjeren prema manjinama – što zasigurno nije politika HDZ-a. Politika Vlade i HDZ-a je uključivost prema nacionalnim manjinama, a budući sastav Vlade bit će plod dogovora nove parlamentarne većine i odabira ljudi koje ću kao predsjednik Vlade predložiti Saboru. Prema tome, HDZ, a i kolega Brkić, žele imati inkluzivnu politiku prema manjinama, društvo koje je tolerantno, u kojem većina vodi takvu politiku u kojoj se poštuju manjine i društvo u kojem se svi osjećaju dobro.

Jeste li razgovarali s Furiom Radinom, koji je zbog te izjave povukao svoj glas Vladi?

Razgovarali smo vrlo temeljito. On jako dobro razumije koji su moji stavovi i koja su zajednička načela i mislim da smo tu stvar razriješili. Što se mene tiče, inkluzivna politika s manjinama u parlamentarnoj većini i s punim poštovanjem prema manjinama u Hrvatskoj naš je cilj.

Što predviđate Mostu, hoće li HDZ-u oteti “tvrđe” biračko tijelo, hoće li se Most profilirati u političku stranku krajnje desnice, hoće li ostati odlučujući faktor u formiranju i buduće Vlade?

Moja je ideja bila da se partnerstvom pomogne Mostu da se profilira kao politička stranka. Za razliku od kolega iz Mosta, koji su s popriličnom gorčinom mnogo toga izgovorili posljednjih dana, od mene niste čuli ni riječ o bivšim ministrima koja bi bila negativna, niti ću je izgovoriti. Na njima je da pokušaju na temelju ideja i platforme, kakva god ona bila, pronaći svoje biračko tijelo i pronaći svoj politički prostor. Kako će to ostvariti u trenutku kada nisu dio vlasti, pitanje je za njih. I tu ćemo vidjeti od čega su oni napravljeni.

Koliko ima scenarija za rasplet političke krize (manjinska vlada, stabilna većina, prijevremeni izbori u ljeto ili u jesen)?

Postoje jasni ustavni rokovi u kojima se izbori moraju propisati. Moja je zadaća na temelju zaključka Predsjedništva HDZ-a da razgovaramo o rekonfiguriranoj parlamentarnoj većini, predstavimo nove ministre i nastavimo raditi na provedbi programa. To je zadaća broj jedan. Zadaća broj dva jest da, ako iz nekog razloga ne budemo u poziciji ocijeniti da smo dogovorili stabilnu parlamentarnu većinu, idemo na nove izbore, za koje je HDZ spreman. Nema treće opcije.

Kako se u EPP-u gleda na krizu Vlade u Hrvatskoj?

Ja sam odmah nakon sjednice Vlade u petak otišao u Bruxelles. Sastao sam se najprije s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom pa sam sutradan ujutro bio na sastanku u vrhu EPP-a i u cijelosti im objasnio situaciju. Imaju razumijevanja, naravno da žele stabilnost i nastavak rada Vlade jedne države članice EU i jedne vlade koja je EPP-ova. Tada sam dogovorio s kolegom Cerarom i predsjednikom Komisije Junckerom rješavanje jednog od najkrupnijih problema, a to su dugački redovi na granicima nastali temeljem provedbe revidiranog schengenskog zakonika. Usuglasili smo da granična policija, nakon što čekanje bude dulje od 15 minuta, prelazi sa sustavnih na ciljane kontrole. To govorim jer sam i u ovakvoj krizi pronašao način da riješimo pitanje o kojem ovisi turistička sezona. Moja je zadaća da se bavim krupnim bitnim pitanjima za hrvatsko društvo. Na to sam fokusiran unatoč ovom, malo živahnijem političkom razdoblju.

Koliko vas ova kriza Vlade sputava u reakcijama na rješavanje problema arbitraže sa Slovenijom, MOL-ovu ponudu otkupa Ine…?

Bavimo se svim temama. Što se arbitraže tiče, tu je stav Hrvatske vrlo jasan. Mi smo u ljeto 2015. konsenzualno zaključili da više nećemo sudjelovati u arbitraži jer je arbitražni proces nepovratno kontaminiran nezakonitim postupanjem slovenske strane. Što god Arbitražni sud odlučio temeljem konvencije o pravu međunarodnih ugovora, Hrvatska se ne smatra vezanom tom odlukom i tu se naša politika nije nimalo promijenila.

Radi li se na planu otkupa Ine od MOL-a?

Da nisam kao predsjednik Vlade sasvim jasno razumio da postoji namjera MOL-a da proda svoj udjel u Ini, onda mi u ovu operaciju i njezinu pripremu ne bismo niti išli. Ono o čemu sada razgovaramo su načini i modaliteti koji bi bili najprimjereniji da se taj posao realizira. Taj se posao ne može realizirati preko noći i za njega je potrebna stručna ekonomska i financijska analiza. Kada taj proces dođe u zreliju fazu, ići ćemo u konkretne korake, ali na tome stručnjaci kontinuirano rade.

Trenutno je najneizvjesniji problem hoće li Agrokor dobiti kredit. Postoji li opcija da Agrokoru kredit da HBOR?

Mislim da je puno izglednija opcija da svježu likvidnost daju komercijalne banke, bilo hrvatske, bilo strane. Razgovori koje vodi izvanredni povjerenik, u kojima Vlada pomaže svojim kontaktima, prema onome što znam urodit će plodom. Normalno poslovanje koncerna i priprema za turističku sezonu se nastavljaju. Izvanredna uprava osigurala je isplate plaća za sve zaposlenike za svibanj. Ugledna revizorska kuća provodi reviziju poslovnih knjiga Agrokora, a renomirani međunarodni financijski i pravni savjetnici s izvanrednom upravom rade na planu dugoročnog restrukturiranja kompanije.

Hoće li doći do šire rekonstrukcije Vlade? O tome se naveliko speukiralo prije krize Vlade.

To su bile medijske spekulacije i od mene to niste čuli nikada. Ni od bilo kojeg ministra.

Kako ste doživjeli razgovore predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović s parlamentarnim strankama i mislite li da će nestabilnost Vlade jačati poziciju predsjednice?

Na dan razgovora bio sam u dva i pol mjeseca prije dogovorenom posjetu Austriji. Išao sam na poziv kancelara Kerna u Beč, gdje smo imali odlične razgovore i s njim i s predsjednikom Van der Bellenom. Nije bilo razloga da mijenjam taj program jer smo u to vrijeme već imali 76 potpisa za izbor novog predsjednika Hrvatskog sabora. Predsjednica je donijela odluku da želi voditi razgovore s parlamentarnim strankama, nakon čega je zaključila da većina ne želi nove izbore. To je ono što je bitno. Predsjednica Republike temeljem Ustava treba se brinuti za redovno i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti i njezino je pravo da obavi te razgovore.

Što bi za vas točno predstavljao uspjeh na lokalnim izborima?

HDZ će i na ovim lokalnim izborima pokazati da je uvjerljivo najsnažnija politička snaga u zemlji. I dalje ćemo imati najveći broj župana, gradonačelnika i načelnika, kao i zastupnika u općinskim, gradskim i županijskim predstavničkim tijelima. HDZ je trenutno na vlasti u 11 županija, a očekujem da se taj broj na izborima dodatno poveća. Također predviđamo vrlo dobre rezultate u najvećim urbanim sredinama te očekujem da barem jedan od četiri najveća grada dobije HDZ-ova gradonačelnika.

Facebook Komentari