Tolušić: Zakonom o nepoštenoj trgovačkoj praksi ćemo uvesti red

U radijskoj emisiji ‘U mreži Prvog’, analizirali su što donosi novi Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse te hoćemo li zbog njega na policama trgovina više moći kupovati domaću hranu. O tome su govorili ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, Martin Evačić iz Udruženja trgovine i Zoran Šimunić iz redova proizvođača.

Dugo se zazivao zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi. Tolušić je rekao kako je ovo tematika o kojoj se razgovara na razini EU-a od 2008., više od 20 država članica je donijelo ovakvu ili sličnu vrstu zakona ili podzakonskog akta.

Kod nas se o tome govori posljednjih 4,5 godina, neću reći da se nije poduzelo ništa, pokušavalo se poduzeti, ali ili nije bili snage ili nije bilo volje. Jučer smo donijeli zakon koji ide u saborsku proceduru i on prepoznaje sve nama poznate primjere nepoštene trgovačke prakse koje, nažalost, kod velikog dijela trgovaca postala normalna pojava, a ovim zakonom to suzbijamo.

Tu smo uvrstili ne samo trgovce već i otkupljivače i prerađivače – kompletan lanac u sektoru poljoprivrede. Volio bi da se ovaj zakon uopće ne primjenjuje, da ga svi poštujemo i da nemamo primjere o nepoštenoj trgovačkoj praksi. Mi smo tu pobrojali 30-ak svih mogućih stvari. Poenta je uvesti red – ovo nije zakon protiv trgovaca, ovo nije zakon protiv otkupljivača ili zakon za proizvođače, nego samo zakon kojim se u ovom segmentu uvodi red u normalno tržišno poslovanje, rekao je ministar.

Dodao je kako bi zakon upućen u saborsku proceduru i mogao bi biti prihvaćen tijekom ljeta, stupa na snagu odmah za nove ugovore, za postojeće će se do 31.12. svi morati uskladiti, a nakon toga će se morati primjeniti one kazneno-pravne odredbe koje su navedene u zakonu. do 31.12. se postojeći ugovori moraju usuglasiti sa zakonom, a novi se moraju primjenjivati od dana stupanja na snagu, pojasnio je ministar.

Evačić smatra da nitko ne spori da je bilo određenih trgovačkih praksi koje su osobito došle dolaskom stranih trgovaca koji su uveli neke bonuse za koje u Hrvatskoj nismo ni znali. Nije apriori protiv zakona, a jedini zakon kojim se trebao regulirati odnos primarnih proizvođača i otkupljivača je između velikih proizvodnih tvrtki i velikih trgovaca.

Tu se radi o mnogo kompleksnijem odnosu od odnosa otkupljivač i primarni proizvođač. Zakon je išao restriktivno i zabranio je u dobroj mjeri pregovaranje i dogovaranje – zabranio je stvari koje na tržištu postoje niz godina, a koje su dogovorene, dodao je.

Osim kompleksnosti odnosa smatra da će ovaj zakon domaću trgovinu dovesti u podređen položaj, osobito s multinacionalnim kompanijama. Zakon nije regulirao prodaju ispod nabavne cijene – ima dobru namjeru tu napraviti, ali treba prvo definirati što je to nabavna cijena – ona nije regulirana. Samim zakonom će se dobar dio trgovaca, neki to već i rade, posebno stranci, okrenuti tim dobavljačima gdje takve restrikcije u zakonu ne postoje.

Prema njihovim procjenama to će dovesti do porasta uvoza, a to se htjelo izbjeći. Dodao je da su rokovi za prilagodbu izrazito kratki. Ne spori da ima nepoštenih trgovačkih praksi i ne spori dobru namjeru zakonodavca.

Šimunić je pozdravio donošenje ovog zakona jer on donosi red u jedan dio hrvatskog gospodarstva. Red donosi stabilnost, a stabilnost prosperitet, vjeruje da će Vlada nastaviti na ovaj način donositi i stvarati okvire za razvoj hrvatskog gospodarstva. Argumentaciju da će se povećati uvoz je teško razumjeti i opravdati, smatra.

U lancu opskrbe hranom potrošač je zadnja, ali i najvažnija točka, sugerirajući povećanje uvoza zanemaruje se odluka potrošača. Potrošači u Hrvatskoj su dugi niz godina, prema anketama, pokazali da preferiraju hrvatski proizvod.

Krajnji rezultat zakona bi trebao uvesti više reda, a više reda, a to će rezultirati time da će se poljoprivredni proizvođači hrabrije odlučiti i na ulazak u posao i na investicije i na nuđenje novih i kvalitetnijih proizvoda, dodao je Šimunić.

Sektor trgovine je bio taj koji nije želio donošenje zakona i Tolušić kaže da to razumije. Poenta zakona je uvesti red na tržištu – da je svaki proizvođač u segmetnu prehrane korektno plaćen za ono što prodaje, rabat od 82% je sulud, ne možemo očekivati razvoj poljoprivrede na ovakav način, izjavio je.

Facebook Komentari