Aleksić: Država brine o krupnom kapitalu, ne sprječava banke da manipuliraju kamatnim stopama

Hrvatska narodna banka ovih dana priprema preporuke bankama kako informirati građane i ponuditi im mogućnost reprograma kredita s ciljem zamjene promjenjivih kamata fiksnima. Preporuke bi trebale biti objavljene uskoro, poručili su iz HNB-a.

Iz riječkog studija ovu je temu za Studio4 komentirao bivši ministar financija Slavko Linić, sa saborskim zastupnikom Snage i članom udruge Franak Goranom Aleksićem.

Linić i Aleksić osvrnuli su se na izjavu viceguvernera HNB-a Vedran Šošić u četvrtak koji je rekao da HNB kontinuirano radi u smjeru poticanja mjera banaka da građanima ponude zaštite od, među ostalim i kamatnih rizika, fiksnim kamatnim stopama ili fiksiranjem kamatnih stopa kod starih kredita gdje tek jedna petina kredita ima neki oblik zaštite od kamatnog rizika.

Ukoliko bi banke ponudile kamatne stope kakve su u eurozoni, znači fiksne, načelno je riječ o dobroj ideji, rekao je Aleksić. No, ponude li međurješenja, koja će dužnike opet dovesti u probleme, to tada nije dobro.

Banke i dalje primjenjuju nezakonite kamatne stope jer su od 1.1. 2014. samovoljno odredile fiksne kamatne marže, što je i grijeh Linića koji nije prihvatio izmjenu zakona o potrošačkom kreditiranju. Prema tom prvom rješenju marže su trebale biti svedene na početne fiksne marže, rekao je Aleksić.

Mogućnost rasta kamatnih stopa

Bivši ministar financija smatra da postoji mogućnost rasta niskih kamatnih jer kako se pojavljuje potreba za kreditima, tržište automatski reagira s rastom kamatnih stopa. Linić tvrdi da je bitno govoriti o reprogramu postojećih ugovora, jer su neki jako loši za građane i moglo bi se dogoditi da porastom kamata građani s fleksibilnim kamatama plaćaju dosta više. Također, tvrdi da hrvatski građani još dugo ne mogu očekivati da će kamate biti iste kao i Europi jer je Hrvatska visoko zadužena zemlja, sa značajnim rizicima zbog čega i plaćamo veće kamate.

Troškovi reprograma

Bit će banaka koji će ponuditi da nema troška reprograma. Sve one banke koje iznistiraju da građani to plate neće dobiti pozitivan odaziv jer su ti troškovi vrlo visoki – no sve ovisi o različitoj poslovnoj politici banaka.

Sada, kada je smanjena potrošnja i potražnja za kreditima banke bi mogle biti korektnije i ponuditi korektniju politiku u korist građana.

Treba omogućiti da reprogram ne košta ništa. To se rješava aneksom u promjenu iz promjenjive u fiksnu kamatnu stopu, rekao je Aleksić te naveo kako kreditni rejting nema veze s našim kamatama i da je riječ o floskulama HNB-a, jer banke plasiraju kredite iz domaće štednje građana.

Država brine o krupnom kapitalu i to na temelju sudske presude, država ne reagira na to da banke manipuliraju kamatnim stopama koje su veće i za sto posto od onoga koliko bi kamatne stope trebale biti, upozorava Aleksić.

Slavko Linić predviđa da narednih 10 do 15 godina Hrvatska neće nuditi kredite kao na europskom tržištu zbog prevelike zaduženosti države te deficita koji značajno utječu na proračun.

No, Aleksić tvrdi da država, prije svega, treba promijeniti zakon o potrošačkom kreditiranju i fiskne kamatne marže svesti na početne iznose i ako se to dogodi da u tom slučaju ne treba nikakvo fiksiranje kamatnih stopa.

Facebook Komentari