Vedran Šošić, viceguverner HNB-a, osvrnuo se u razgovoru za N1 televiziju na preporuke HNB-a oko kamata te procjene EK o hrvatskom gospodarskom rastu.
HNB upozorava na opasnosti rasta kamatnih stopa i priprema preporuke bankama da reprogramiraju kredite građanima s ciljem da promjenjive kamate zamijene fiksnima.
Već duže razdoblje u istupima i publikacijama upozoravamo na problem kamatnog rizika. Povećan je broj onih koji dižu kredite s fiksnim kamatama, vidimo i veću infomriranost. No još uvijek su problem stari krediti njih je četiri petine još uvijek uz varijabilne kamate i uočili smo prostor da banke potaknemo na bolje informiranje potrošača o kamatnom riziku.
Riječ je o preporuci HNB-a.
Da, i da to uzmu kao jedan od bitnih elemenata pri donšenju odluke. Utjecaj kamatne stope ovisi o dužini preostalog roka.
Koje mehanizme ima HNB?
Svoju inicijativu smo najavili. Nismo nikoga doveli pred svršen čin, zasad nailazimo na podršku. Idealno bi bilo da HNB poduzima mekane mjere i da one daju rezultate. Najviše ćemo se usredotočiti na transparentnost.
Zakonski – ima li mogućnosti sugestije ili prisile?
HNB nije zakonodavac, tu su i druge strane. Imamo LIBOR kao referentnu stopu premda je HNB upozoravao da on ne odražava stanje. Ipak ima jednu dobru karakteristiku da se na svjetskom tržištu može kupiti zaštitu i njezina je cijena trenutno povoljna.
Banke, dakle, ne bi trebale pretrpjeti štetu?
Mogu taj rizik izvesti van. Što se tiče troškova za potrošače, vidjet ćemo kako će taj proces na kraju izgledati.
Europska komisija objavila je procjene rasta hrvatskog gospodarstva koje su pozitivne.
Nisam upoznat s detaljnim pretpostavkama koje su koristili, teško mi je objašnjavati njihovu projekciju. HNB-ova je slična, a i drugi analitičari vide slično stvari što ne mora značiti da će se to i ostvariti.
Jesu li dovoljno pozitivni pokazatelji?
Trebat će nam još neko vrijeme da se vratimo na prijašnje razine.
A kriza kojoj svjedočimo premda je riječ o demokratskim procesima?
Ona prošla nije negativno utjecala u kratkom roku. Može se primijetiti da je imala i pozitivan učinak na fiskalne pokazatelje. No, važni su stabilnost i reforme.
Je li Agrokor, a na njega je kao rizik upozorila EK, opasnost za hrvatski ekonomski sustav?
EK je uzimala određene negativne učinke s kojima se susreo u Agrokor i to su uključili u procjenu, a slično i mi gledamo. Rizik je nešto što ne vidite, EK pretpostavlja uredno restrukturiranje, ali rizik je tu kao mogućnost koju treba imati na umu.
