Papa Franjo u petak stiže u portugalsku Fatimu kako bi svetima proglasio dvoje malenih pastira kojima se ondje prije stotinu godina navodno ukazala Gospa.
Oko 400.000 hodočasnika iz cijeloga svijeta dočekat će Papu u petak popodne na golemom platou ispred bazilike Gospe Fatimske. Kanonizacija pastira vidjelaca bit će u subotu.
U grad s 12.000 stanovnika stići će i 2000 novinara, 2000 svećenika, 71 biskup i osam kardinala te 350 teških bolesnika koji se nadaju čudesnom ozdravljenju. Odmah nakon dolaska Franjo će se uputiti u kapelu ukazanja, podignutu na mjestu gdje se po vjerovanju Gospa prvi put ukazala 13. svibnja 1917. godine.
Troje siromašnih, jedva pismenih pastira, brat i sestra Jacinta (7) i Francisco (9) te njihova rođakinja Lucia (10), Gospu je od svibnja do listopada te godine ukupno vidjelo šest puta. Ona je s njima podijelila tri tajna proročanstva o 20. stoljeću. Prema kasnijim Lucijinim interpretacijama, prva se tajna odnosila na viziju pakla, a druga je govorila o Drugom svjetskom ratu i usponu komunističke Rusije. Treća tajna, koju je Lucia desetljećima zadržala za sebe, a Vatikan je službeno objavio 2000., bila je, vjeruje se, predviđanje atentata na Ivana Pavla II. 1981. i progon kršćana u 20. stoljeću.
U subotu, na stogodišnjicu prvog ukazanja, Papa će kanonizirati Jacintu i Francisca kojima su pripisana i dva čuda. Razgovori o ukazanjima i čudima izvan onih opisanih u Starom i Novom zavjetu nisu dogme u koje katolici moraju vjerovati. Ali Crkva je otvorena popularnim vjerovanjima, obliku molitve i štovanja nadahnutom kulturom vjernika i njihovim iskustvima, a ne službenim crkvenim naukom. Crkva mora imati sluha za iskustva ljudi. Kada to ne bi činila, imala bi apsolutističku poziciju, objašnjava profesor teologije Ermenegildo Manicardi.
Vatikan, primjerice, još ne priznaje ukazanja u Međugorju, koja su navodno počela 1981., ali nedavno je onamo poslao posebnog izaslanika kako bi ispitao potrebe milijuna hodočasnika koji ga posjećuju. Fatimska ukazanja Crkva je, međutim, službeno priznala još 1930. godine. I ne pohode je samo ‘obični’ vjernici nego i pape.
