Banac o Plenkoviću i mreži gospodarskog i političkog establišmenta stvorenog u komunizmu

U Temi dana N1 televizije gostovao je povjesničar Ivo Banac i komentirao aktualna društveno-politička pitanja s naglaskom na nove odnose HDZ-a i Mosta, ali i ishod predsjedničkih izbora u Francuskoj.

Hoće li Hasanbegovićev potez vezano uz Brunu Esih izazvati potres unutar HDZ-a?

Mislim da je to početak jednog političkog procesa, ali potres neki naročiti mislim da neće biti. Hasanbegović šalje jasnu poruku da izabrani šire politiku za koju nisu izabrani, a ako ju žele nametnuti šire, to će morati bez ljudi koji se tome protive i kaže im – vi ćete zatvoriti ta vrata, a ne ja. Kakve će biti posljedice toga, sada je teško reći, no mislim da to u ovom trenutku kad je Plenković vrlo slab, nije dobra vijest. Vidimo da igra jednu čudnu igru: toplo-hladno i ima vrlo delikatne odnose u stranci.

Što je stvarni uzrok raskida HDZ-a s Mostom, što je bio okidač?

Mislim da je Most jednostavno bio nespreman za politiku održavanja onoga što nazivamo ‘dubokom državom’, bio je nespreman u nizu važnih pitanja, pitanje oko kojega se taj odnos zaoštrio bio je vezan za pitanje ministra koji dolazi iz Agrokora. Mislim da to nije najvažniji segment ovoga odnosa i sukoba, mislim da je do njega došlo čak i ranije, i oko arhiva, ali je zbog taktičkih razloga Plenković odabrao upravo ovo pitanje da se riješi Mosta i traži partnere koji su mnogo bliži konceptu njegova upravljanja scenom. Važno je reći što je to ‘duboka država’ – pojam se koristi vrlo često, a ja kada ga upotrebljavam, mislim na mrežu gospodarskog i političkog establišmenta stvorenog u komunizmu, ali obnovljenog 90-ih godina za vrijeme Franje Tuđmana. Ti su ljudi na ključnim mjestima i u velikim korporacijama i ne žele na razne načine da se pojave tendencije na političkoj sceni koji će ih dovoditi u pitanje. Most je prijetio ići u tom smjeru s potencijalom da postanu jedina opozicija jer SDP se pretjerano ne trudi.

Plenković kaže da je ovo vrijeme razotkrivanja, a pitanje je koliko će biti održiva ta njegova većina?

Mislim da bi bila uvjerljiva da postupa demokratski, a on to ne radi, on je odlučio s jednom užom skupinom savjetnika i političkih prijatelja mimo Sabora raditi ovako. Čeka se, a ne može se čekati ministre i on nema saborsku većinu, ovo je privid, bjesomučno traži način da u svoju koaliciju uvuče HNS, IDS i SDSS.

Hoće li uspjeti nakon lokalnih izbora?

Ovisit će o njihovu ishodu. Ako kandidati HDU-a koje je on osobno rukopoložio ne prođu, a bojim se da u Zagrebu Prgomet neće uspjeti, vidjet ćemo, a mnogo toga ovisi i što će biti u ostalim gradovima, mogao bi imati velikih problema. SDP u ovom trenutku kao da ne postoji, kao da nemaju odgovornost. Za svaku je osudu što nemaju svog kandidata za Zagreb – zašto idu s HNS-om, jedno parazitskom strankom koja im godinama siše snagu i koja je korumpirana. Što misle da postižu u savezu s HNS-om, ja se doista ne mogu domisliti.

Može li uspjeti ovaj pokušaj okupljanja u kojem su Hasanbegović, Pupovac, Esih i još neki?

Moramo vidjeti što je tu stvarno na djelu. Kod nas priča o desnici i ljevici se krivo koristi. Pitanje je što je desnica, što bi predstavljala. Ovdje se radi o nacionalizmu, to je termin koji je kompromitiran. Riječ je o grupaciji koja nije desno, ali poprima određenu zabrinutost zbog položaja Hrvata u prostoru.

Je li riječ o političkom fenomenu, naime, smatralo se da je Karamarko vodio HDZ u desno, a Plenković prema političkom centru, ali za vrijeme Karamarka desnice kao da nije bilo, a sada kada HDZ ide prema središtu, otvara se ‘desni politički pokret’?

Karamarko je neutralizirao desnicu, a to se koristilo protiv njega. Sad kad ga nema, iz ladice se izvlače argumenti koji su bili gotovo potpuno nemogući u njegovo vrijeme i bio je u medijima često prozivan, ali on da je donio odluke mimo stranačkih foruma, to on nije radio. Mnogo je tu riječi o spinovima koju ogađuju cijelu političku scenu.

Što ako Esih osvoji više od Prgometa, kakve bi to posljedice moglo imati?

Mislim da će se to dogoditi, kako će on to primiti, to ćemo vidjeti.

Taj pokušaj stvaranja stabilnosti bio je za Plenkovića jedan od temeljnih projekata. Hoće li imati šansu održati se ta vlada?

Kod Plenkovića me zabrinjava činjenica da je on posve politički neiskusan. On to prikriva vještom retorikom. Drugo, ne vidim plan, sve ovo što se događalo, to je sve napravljeno ad hoc od točke do točke da se nije znalo što je treći, četvrti potez. Mislim da će raditi na okupljanju i da je ranije puštao signale, možda u tome donekle čak i uspije, ali to će biti vrlo krhka konstrukcija koja može u svakom trenutku kolabirati. Mislim da mu je bilo pametnije da je tražio izbore, no to je šansa koju je propustio i sada će, naravno, biti žrtva konjukture na putu.

Bi li bio interes HNS-a i IDS-a ući u taj savez?

Tu su dvije različite situacije. IDS kakav god bio, ima veliku većinu u jednoj regiji. HNS je regionalna stranka, ali na drugačiji način i ima vrlo mnogo tereta uz obnašanje časti i koja sama ne može funkcionirati, nužno je usmjerena prema jednom domaćinu kojega će sisati. To je dosad bio SDP, a nadam se da će to shvatiti. HDZ bi ima možda mogao poslužiti kao novi domaćin, ali ne vidim tko bi to podržao.

Kako gledate na slučaj Tomislava Sauche?

To je jednostavno nešto žalosno, ne bih uopće ništa o tome govorio.

Ali on je dio te nove većine – je li to dugoročno održivo?

To je vrlo raznorodno tijelo i vrijedit će od petka do petka.

Kakvom vidite sudbinu Mosta?

Ima potencijala, ovisit će i o izborima. Mislim da imaju potencijala postati vrlo ozbiljna opozicija. Problem je jer nemaju ideologiju, a sada je njihovo političko ponašanje pridonijelo da idu u tom pravcu. To je još uvijek stranka koja djeluje u jednoj regiji. Kod arhiva su se pokazali senzibilnim za mnoga pitanja, ali moraju se riješiti demagogije i bitno ojačati svoju političku strukturu.

Kuda spada Most?

To je vrlo teško reći, pitanje je što je kod nas lijevo, a što desno. Ne vidim ih kao desnu tendenciju, ali ni HDZ ne vidim kao desnu tendenciju. Oba su programa upućena na različite aspekte, važno je hrvatsko nacionalno pitanje, odnos Hrvata i njihovih susjeda, to su pitanja o kojima je riječ, a ne pitanje ljevice-desnice.

Plenković je podržao novoizabranog francuskog predsjednika Emanuela Macrona. Je li njegova pobjeda dobra za Hrvatsku?

Mislim da će u Briselu odahnuti i već jesu i mnogi će učitavati različita tumačenja u ishod. Meni se čini da ovo nije bila borba između globalizma i nacionalizma. Vidim to kao više kao stari obračun unutar Francuske. Marine Le Pen se nije uspjela osloboditi mrlje kolaboracije, izuzetno tragične epizode u povijesti Francuske oko koje se lomi čitava politička scena. Nije on pobijedio jer je liberal, nego jer je stao protiv nje. Za njega su glasovali oni koji nače ne bi nikada. Uspio je dobiti predsjedništvo, ali parlamentarni izbori će pokazati hoće li uspjeti dobiti većinu kojom može djelovati. Mislim da Brisel nema odgovore za sve ono što izlazi iz te situacije i ne bih previše učitavao u pobjedu Macrona. Uostalom, ima u Europsi još izbora koji dolaze i općenito živimo od izbora do izbora.

Ipak, riječ je o dvoje kandidata koji ne dolaze iz velikih stranaka i vidi li se tu neka nova tendencija?

Imamo kandidata s nejasnom politikom koja nema tradiciju u Francuskoj i kandidatkinju s u francuskom društvu suspektnom tendencijom. Francuska ljevica nema opterećenje diktature kao što ima naša i to govori da je situacija otvorena. Važno će biti vidjeti što se dogodilo u Njemačkoj. Možda neće biti nekih naročitih iznenađenja, ali tradicionalne politike koje su vodile elite jesu pod udarom u Europi, no posljedice ćemo vidjeti. Tu je i miješanje Putina, ne treba zaboraviti, ovo hakiranje Macronova izbornog stožera je najava, mislim, intervencija u izbore, to je bacanje stavri i lažnih podataka koji će otežati njegovo predsjedništvo iako nije moglo promijeniti ishod izbora.

Facebook Komentari