Sjednica Vlade, novi zakon o ribarstvu, lovstvu, tržišnom natjecanju

Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio je Prijedlog zakona o morskom ribarstvu, kazavši da je on cjeloviti propis koji predstavlja pravni okvir za razvoj sektora ribarstva, omogućuje korištenje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te održivo upravljanje morskim resursima.

Dodao je da je dokument u svim fazama rađen sa sektorom ribarstva, čime predstavlja primjer dobre prakse suradnje uprave ribara i znanstvene zajednice.

Govoreći o novostima u zakonu, ministar je naveo uvođenje mogućnosti raspolaganja eventualnim viškom ukupnog odredbenog kapaciteta flote u stanju vlasnika plovila u razdoblju do tri godine, što znači da vlasnici plovila mogu ustupati drugim vlasnicima plovila kapacitet koji više ne namjeravaju koristiti, čime se smanjuje administriranje.

Također, unaprijeđen je sustav upravljanja povlasticama i dozvolama kroz pojednostavljene procedure vezane uz prodaju i ribarske povlastice. Uvedeno je više vrsta dozvola za rekreacijski i sportski ribolov.

„Zakonom su prepoznate tradicijske ribolovne vještine koje su i nematerijalno kulturno dobro,“ rekao je ministar.

Pojasnio je da će Zakon omogućiti odgovorno i održivo iskorištavanje živih bogatstava mora na ekološki uravnotežen te gospodarski i društveno opravdan način kroz mjere za zaštitu, očuvanje i obnovu resursa i eko-sustava, što će istovremeno doprinijeti opstojnosti i razvoju obalnih i otočnih zajednica.

Osim toga, omogućit će upravljanje ribolovnim kapacitetom prema aktualnom stanju obnovljivih bogatstava mora te će omogućiti provedbu kontrole i nadzora u skladu s propisima Europske unije.

Ministar Tomislav Tolušić govorio je i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lovstvu (EU), pojasnivši da važećim Zakonom o lovstvu nije decidirano prenesena odredba Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica, zbog čega je Europska komisija pokrenula postupak povrede prava Europske unije.

Stoga se Konačnim prijedlogom zakona predlaže dodatno usklađenje sa spomenutom Direktivom na način da se proširuje odredba o zabrani lovstva i na zabranu lova pernate divljači tijekom podizanja mladunčadi ili različitih stadija razmnožavanja, migracijske vrste tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihova povratka u područja gdje podižu mladunčad.

Sukladno važećem Zakonu, divljač može nanijeti štetu ljudima ili imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište, a to se poglavito odnosi na štete na poljoprivrednim usjevima koje se isplaćuju korisnicima zemljišta i štete u prometu. Važeći Zakon o lovstvu razlikuje i štete od vrsta divljači koje stalno žive u lovištu, od štete od divljači koja u lovištu stalno ne živi.

Slijedom presude Ustavnog suda Republike Hrvatske, Odlukom od 3. lipnja 2016. godine, s danom 15. prosinca 2016. godine ukinuti su stavci 3. i 4. članka 83. koji su tu razliku prepoznavali te se ovim Prijedlogom zakona nedvojbeno propisuje odštetna odgovornost za štete od divljači, odnosno ne razgraničava se prema tome da li divljač stalno živi ili ne živi u lovištu.

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja (EU). Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalića kazala je da je cilj donošenja zakona postizanje ravnoteže između javne i privatne provedbe prava tržišnog natjecanja i ujednačenosti materijalnih i procesnih pravila u ostvarivanju prava na naknadu štete zbog povrede prava tržišnog natjecanja.

Ovim se zakonom u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o određenim pravilima kojima se uređuju postupci za naknadu štete prema nacionalnom pravu za kršenje odredaba prava tržišnog natjecanja država članica i Europske unije.

Donošenjem zakona doprinijet će se i ujednačenim pravilima u postupcima naknade štete nastale povredama prava tržišnog natjecanja, a posljedično i povećanom korištenju ostvarivanja prava na naknadu štete u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Zakonom se detaljno uređuju pitanja otkrivanja dokaza u postupcima naknade štete pred nadležnim trgovačkim sudovima, zaštita povjerljivih informacija i otkrivanja dokaza koji se nalaze u spisu predmeta tijela nadležnog za tržišno natjecanje.

Posebnom odredbom se određuje ograničenje korištenja i otkrivanja tih dokaza, prije svega, zaštita od otkrivanja izjava poduzetnika pokajnika, a predviđene su i novčane kazne zbog povrede pravila o otkrivanju dokaza. Tužbu za naknadu štete moći podnijeti svaka fizička i pravna osoba koja je oštećena povredom propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, ali i svaki građanin odnosno potrošač, kao i konkurent na tržištu na kojem je narušeno tržišno natjecanje ili pravna osoba koja smatra da je zbog povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja plaćala veću cijenu roba, usluga ili radova.

Obrazlažući Odluku o osiguranju sredstava za podmirenje dijela dugovanja zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska prema veledrogerijama, ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je da je cilj Odluke osigurati nesmetano funkcioniranje tih zdravstvenih ustanova i smanjenje njihovih ukupnih dugova prema veledrogerijama.

Aktivnosti koje su do sada poduzete u smjeru smanjenja dospjelih, a nepodmirenih obveza su pojačana kontrola bolovanja, pojačana kontrola poslovanja zdravstvenih ustanova kroz imenovanja novih upravnih vijeća, uvođenje objedinjene javne nabave, pojačana kontrola utroška lijekova, organizacija sastanaka na mjesečnoj razini sa upravama bolnica i druge aktivnosti. Za provedbu ove Odluke osigurana su sredstva u iznosu od 200 milijuna kuna.

Vlada je donijela Odluku o obvezi rada ureda državne uprave radi provedbe izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike te za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

Državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić izvijestio je da uredi državne uprave u županijama i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba, odnosno službenici koji rade na pripremi, provjeri i izradi popisa birača te izdavanju potvrda za glasovanje, kao i službenici ureda državne uprave koji sudjeluju u Pilot projektu eIzvodi na biračkim mjestima na lokalnim izborima 2017., radit će na dan izbora 21. svibnja 2017. godine, za sve vrijeme glasovanja od 7 do 19 sati.

Naknade za obvezan rad državnim službenicima isplatit će se temeljem Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, a sredstva za provedbu odluke su osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu, u iznosu od 600 tisuća kuna.

Dana je suglasnost Zagrebačkoj županiji za zaduženje kod Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb u iznosu od 10 milijuna kuna, s rokom otplate kredita od pet godina, a sredstva će se koristiti za financiranje investicije u školstvu – dogradnja, rekonstrukcija i opremanje Osnovne škole Bistra.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević predstavio je Godišnje izvješće o obrani za 2016. godinu, kao i Odluku o sudjelovanju Republike Hrvatske u simulacijskoj vježbi upravljanja u krizama Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (CMX 17).

Izmijenjena je Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o europskom partnerstvu te je prihvaćeno Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o europskom partnerstvu.

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier izvijestio je da su Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina suglasne da budući razvoj bilateralnih odnosa grade kroz izgradnju europskog partnerstva te su odlučne jačati suradnju u procesu punog integriranja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, pri čemu će Vlada Republike Hrvatske pružiti odgovarajuću političku i tehničku potporu Vijeću ministara Bosni i Hercegovini te staviti na raspolaganje svoja specifična znanja, stečena iskustva i ekspertize iz svog pregovaračkog i pristupnog procesa.

Izvor: Dražen Prša

Izvor: Dražen Prša

Podsjetio je da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici 8. lipnja 2016. godine donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o europskom partnerstvu Uzimajući u obzir sastav nove Vlade Republike Hrvatske, predlaže se izmijeniti točku VI. Odluke na način da se utvrdi kako će predmetni Ugovor u ime Vlade Republike Hrvatske potpisati potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova. Potpredsjednik Stier kazao je da će Ugovor biti potpisan na zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koja se planira održati početkom lipnja 2017. godine.

Na kraju, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad 21. međunarodnim sajmom „SASO 2017.“, koji će se održati u Splitu, od 25. do 28. listopada 2017. godine, kao i nad 9. dodjelom nagrada „Zlatna bilanca“, koja će se održati 7. lipnja 2017. godine, u Zagrebu.

Facebook Komentari