Nikola Grmoja nije baš bio u pravu: Porezna uprava je češljala Agrokorove tvrtke

Je li zaista potrebna parlamentarna istraga zbog tvrdnji da je izostao nadzor Agrokora d.d.?

Tvrdnje zastupnika u Hrvatskom saboru, Nikole Grmoje, prema kojima porezni nadzor nije bio u sustavu Agrokoru još od 2007. godine čine se poprilično čudnima iako ih je preuzeo pa ih ponavlja i predsjednik Sabora, Božo Petrov. Nejasno je misle li Grmoja i Petrov isključivo na izostanak nadzora u matici koncerna tj. Agrokor d.d.

Jutarnji list dobio je na uvid povjerljivu korespondenciju između poreznika i više tvrtki iz sustava Agrokora. Korespondencija se odnosi na razdoblje unatrag zadnje dvije godine. Iz nje je vidljivo da su određene činjenice utvrđene tijekom poreznih nadzora, a na temelju kojih su poreznici zatražili dodatne provjere. Veći broj dopisa na adresu Agrokorovih tvrtki stigao je od poreznika iz Ureda za velike porezne obveznike. Ured za velike porezne obveznike, kao i drugi poreznici radili su vrlo raznovrsne provjere poreznih obveza Agrokora.

Korespondencija

Prema korespondenciji koju je Jutarnji dobio na uvid provjeravani su ulazni i izlazni računi te njihovi brojevi, narudžbenice, otpremnice, analitičke kartice dobavljača, skladišnice, odgovorne osobe, tražene su preslike originalne dokumentacije, objašnjenja o prijavljenim greškama fiskalnih blagajni, podaci o trećim tvrtkama kod kojih se vodio porezni nadzor…

Bilo je tu provjera vrlo malih iznosa (svega nekoliko lipa), ali i skrutinizacije vrlo velikih transakcija (50-ak milijuna kuna i više). Kontrolirale su se nekretninske transakcije, porezna problematika kod preuzimanja tvrtki, pitanje poreznog tretmana reinvestirane dobiti…

Privid

Iako se informacija Nikole Grmoje isprva činila šokantnom te vrijednom ozbiljne parlamentarne istrage, čini se da se u najmanju ruku može govoriti o tome kako zastupnik Mosta donekle iskrivljuje pravu sliku kad govori o razotkrivanju činjenica koje će potresti državu.

Izvori bliski Agrokorovim tvrtkama govore da su porezni nadzori unutar Agrokorovih tvrtki bili uobičajeni i redoviti te kako nema govora o tome da je sustavno izbjegavan porezni nadzor. Dobro upućeni govore o više od dvije stotine poreznih nadzora u svim Agrokorovim tvrtkama u zadnjih godinu dana, te više od 30 poreznih nadzora samo u Konzumu u razdoblju od jeseni 2015. do danas.

Situacija je pomalo apsurdna jer se zbog strogih odredbi Općeg poreznog zakona Ministarstvo financija i Porezna uprava ne mogu braniti od teških optužbi Nikole Grmoje.

Naime, članak 8 Općeg poreznog zakona vrlo detaljno definira situacije u kojima “službene osobe, vještaci i sve druge osobe koje su uključene u porezni postupak” moraju čuvati poreznu tajnu. Ti propisi su vrlo rigorozni.

Je li Grmoja računao s tim da ga nitko neće moći pojasniti pravo stanje stvari zbog obveze čuvanja porezne tajne? Stručnjaci procjenjuju kako je Grmoja možda dobio podatak da poreznici nisu imali izvanredni porezni nadzor u krovnom Agrokoru d.d., međutim svoju optužbu nije detaljnije elaborirao.

Jutarnji list ne raspolaže informacijama o poreznom nadzoru u krovnoj kompaniji koncerna, ali je bivši ministar financija Slavko Linić rekao da su provjeravali tzv. transferne cijene između Agrokorovih kompanija, što bi trebalo podrazumijevati i krovnu kompaniju koncerna. Ako nije bilo nadzora u krovnoj tvrtki, problem postoji, ali je pitanje je li tako dramatičan kao što govori Grmoja.

Eksperti

Jutarnji je već pisao o tome kako financijski eksperti procjenjuju da je krovna, upravljačka kompanija Agrokor d.d. mogla voditi agresivniju politiku naplate naknade za upravljanje kćerinskim tvrtkama ili “konsolidirati” dobit kćerinskih tvrtki s gubicima matice te u osam godina platiti možda čak i milijardu kuna poreza manje. Ukratko, optužbe Nikole Grmoje o potpunom izostanku poreznog nadzora te njegove sumnje na ozbiljne manipulacije u poreznom sustavu zaista traže parlamentarnu istragu, ali pitanje je radi li se o ćorku.

Facebook Komentari