Vrdoljak: Studija Mostovog ministra Panenića dokazala je energetsku uštedu razdjelnika

Izvor: Dražen Prša

„Studija Instituta Hrvoje Požar koju je naručio Mostov ministar Tomislav Panenić dokazala je da su razdjelnici donijeli energetsku uštedu, kao najjeftinija od tri opcije dane direktivom Europske komisije. Moje pitanje za Vladu je zašto ni nakon dvije sezone grijanja nisu ponudili drugo rješenje i zašto i dalje ne ukidaju te iste razdjelnike?“, rekao je predsjednik HNS-a i potpredsjednik Sabora Ivan Vrdoljak.

Uštede postignute ugradnjom razdjelnika danas je potvrdio i državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike rekavši da razdjelnici u „konačnici mogu donijeti uštede koje ne smiju biti zanemarene“.
Smatramo važnim iznijeti još nekoliko nepobitnih činjenica. Prije svega, nije postojala nikakva mogućnost da se prethodno radi studija isplativosti razdjelnika, s obzirom da nije bilo uzorka na kojem bi se radila. S druge strane, postojala je jasna obveza da se primijeni direktiva Europske komisije, a razdjelnici su od, u tom trenutku tri moguća rješenja, bili najjeftiniji za građane.

Most i HDZ su već i godinu i pol dana na vlasti, što uključuje dvije sezone grijanja, i ne poduzimaju ništa, osim što po raznim institutima naručuju studije isplativosti, ne bi li napokon dobili jednu koja će potvrditi neisplativost ugradnje razdjelnika, dok istodobno ostale, uključujući onu koja je nama poznata, studiju Energetskog instituta Hrvoje Požar, a koju je, također, naručio Mostov ministar i koja govori o uštedama od u prosjeku 30-ak posto, drže u tajnosti, u ladici daleko od očiju javnosti.

Postavlja se pitanje – ako su razdjelnici neisplativi, zašto Most neće jasno reći da je rješenje s razdjelnicima štetno i suprotno direktivama EU, ukinuti obvezu ugradnje i ponuditi bolje rješenje?

I na kraju, smatramo iznimno nekorektnim uvođenje razdjelnika u pojedinim medijskim napisima proglasiti „najvećim projektom iz Vrdoljakovog mandata“, budući da je riječ o tehničkoj uredbi, s ekonomskim učincima nemjerljivim u odnosu na ekonomske učinke primjerice saniranja stanja u brodogradnji, čime je spriječeno dalje isisavanje nekoliko milijardi kuna godišnje iz državnog proračuna, kao i u odnosu na pokretanje reindustrijalizacije zemlje, na temelju koje već više od dvije godine rastu i industrijska proizvodnja i izvoz te u odnosu na desetke drugih projekata koje je Ivan Vrdoljak kao tadašnji ministar gospodarstva pokrenuo.

Facebook Komentari