Problemi s javnom nabavom u državnoj lutriji: Je li sadašnji šef uprave, kojeg je imenovala Plenkovićeva vlada, zabrljao s kladomatima

Bivši članovi Uprave optužuju sadašnjeg predsjednika Uprave da je i zbog posla s kladomatima lani dobio otkaz kao direktor prodaje… No, sadašnja uprava na čelu s Marijem Musom tvrdi da je bivši član Uprave Dražen Kovač sabotirao projekt…

Je li Hrvatska lutrija tijekom 2015. i 2016. godine prilikom 9 milijuna kuna vrijednog postupka javne nabave kladomata kršila Zakon o javnoj nabavi, zbog čega bi se ta državna tvrtka mogla naći pod istragom, a prijeti joj i prekršajna kazna od milijun kuna?

Priča počinje još 2014., kada je Hrvatska lutrija odlučila da se želi ubaciti na stotine milijuna kuna vrijedno tržište kladomata, tržište na kojem brojne privatne kladionice već više od deset godina ostvaruju priličnu zaradu, a na kojem ovaj državni priređivač igara na sreću dosad nije bio prisutan. Riječ je o automatima na kojima bi igrači mogli igrati uobičajene igre Hrvatske lutrije poput Lota, Binga ili u posljednje vrijeme sve popularnijeg Eurojackpota, kladiti se na sportske događaje ili igrati neku virtualnu igru, piše Jutarnji list.

Stoga su krajem prosinca 2014. raspisali javni natječaj kojim su htjeli pronaći najboljeg ponuditelja koji bi im u početku isporučio stotinu, a naknadno još dvije stotine kladomata s odgovarajućim softverom.

Pritom uvjeti nisu bili oni na koje je hrvatska javnost već navikla – najniža cijena (iako je i ona bila jedan od parametara). Velik dio bodova nosio je rok isporuke softvera. Drugim riječima, cijena je bila bitan čimbenik u postupku, no važan je bio i rok isporuke, odnosno tako je propisivala natječajna dokumentacija.

U njoj tako stoji da će prva faza projekta biti dovršena maksimalno 180 dana od sklapanja ugovora, a druga faza 90 dana od završetka prve faze.

Slovačka tvrtka

Na natječaju je pobijedila slovačka tvrtka Evona Electronic iz Bratislave, koja je dala najpovoljniju ponudu prema navedenim kriterijima. Ponuda tvrtke Bet Software iz Dubrovnika odbijena je zbog, kažu u Lutriji, neotklonjivih nedostataka u troškovniku, a ponuda C Laba d.o.o. iz Čakovca nije prihvaćena “jer ponuditelj nije dokazao uvjete tehničke sposobnosti, čime ponuda nije ispunjavala uvjete vezane uz svojstva predmeta nabave”.

Naposljetku je potpisan ugovor s Evonom, koji se obvezao prvu fazu projekta isporučiti u roku od 180 dana. Ugovor o tom poslu sklopljen je 10. kolovoza 2015. Po tom ugovoru, prva faza projekta morala je biti gotova do 8. veljače 2016., a druga 9. svibnja 2016. godine.

No, to se nije dogodilo. Isporučitelj kladomata – tvrtka Evona – pritom ne snosi nikakvu odgovornost. Oni su sve svoje obveze bili spremni izvršiti na vrijeme. Za kašnjenje je kriva Hrvatska lutrija, čiji Sektor informatike u tom trenutku nije imao dovoljno kapaciteta da u tom roku izvrši sve potrebne radove na razvoju softvera za kladomate. Naime, Sektor informatike još je krajem studenoga 2015., dakle više od dva mjeseca prije isteka roka, obavijestio nadređene da rokovi neće biti ispoštovani jer jednostavno nemaju dovoljno ljudi s kojima bi mogli realizirati projekt. U dokumentu koji su poslali odgovornim osobama, Sektor informatike daje svoju optimističnu procjenu kako bi razvoj softvera za virtualne igre mogao početi tek u veljači 2016. godine.

U tom dopisu navode da bi rok za produkciju, odnosno stavljanje kladomata u promet mogao biti tek negdje “između svibnja i prosinca 2016.”, “debelo” nakon roka definiranog u postupku javne nabave. U to vrijeme direktor Sektora prodaje bio je današnji predsjednik Uprave tvrtke Mario Musa, koji je 18. studenoga 2015. obaviješten da projekt kasni te da se neće moći ispoštovati stavke iz ugovora s Evonom.

Treba pritom istaknuti koje su obaveze proizašle iz sklopljenog ugovora. U članku 5. navodi se tako da prva faza projekta (koja mora biti ispunjena 180 kalendarskih dana od dana sklapanja ugovora) uključuje implementaciju i integraciju s informatičkim sustavom Hrvatske lutrije za sportsko klađenje, loto klađenje te virtualne igre (primjerice, utrke pasa ili konja na aparatima koji već godinama postoje u brojnim hrvatskim kafićima).

Niz nedostataka

No, još 30. studenoga 2015. godine tadašnji direktor prodaje Mario Musa dobio je obavijest kako softver za kladomate, blago rečeno, nije integriran, odnosno ima niz nedostataka.

Pogotovo je to došlo na vidjelo u Zapisniku o statusu I. faze, dokumentu koji je 8. veljače 2016. nedvojbeno pokazao da rokovi ne mogu biti ispoštovani.

“Izvršitelj je isporučio softver za sportsko i loto klađenje te su u odnosu na isto provedenim testiranjem utvrđeni sljedeći nedostaci. Neke poruke se ne prikazuju kako je traženo. Alarm u slučaju neovlaštenog otvaranja HL-boxa (tvrtkin naziv za kladomate, op. a.) – ne radi. Nije implementiran prikaz rezultata sportskog klađenja, nije implementirana brza pretraga ponude sportskog klađenja. U slučaju poruke ‘Greška u sistemima’ do koje dolazi zbog prekoračenja dobitka po nekim od sistemima potrebno je kreirati novu funkcionalnost izračuna najveće moguće uplate za taj sistem’. Nije implementiran prikaz rezultata loto klađenja. Nije implementiran kalendar klađenja uživo…’”, samo su neke od zamjerki na kladomate.

Pritom ponavljamo da ni za jedan od tih propusta nije bio odgovoran isporučitelj kladomata, nego Lutrija koja, opet, nije imala dovoljne kapacitete preuzeti spreman proizvod, odnosno integrirati ga u vlastitu informatičku mrežu. To su nam, uostalom, priznali i sami u službenom odgovoru na upit jutarnjeg koji potpisuje HL-ova glasnogovornica Ana Jazić.

“Izvršitelj je prilikom realizacije ugovora poštivao gore zadane kriterije. No, s obzirom na to da je projekt uvođenja i implementacije ovog novog kanala prodaje izuzetno složen i zahtjevan, neke su njegove faze bile praćene problemima koji su, u konačnici, rezultirali pomicanjem rokova. Konkretno, prekapacitiranost našeg Sektora informatike, do čega je u jednom trenutku došlo, rezultirala je kašnjenjem isporuke izvršitelju, koji slijedom toga nije bio u mogućnosti izvršiti svoju obvezu. Sve su okolnosti razmatrane i usuglašavane na razini nadležnih sektora, ali i Uprave koja je, sukladno proceduri za upravljajne projektima, redovito izvještavana o stanju projekta i na formalno podnesen prijedlog za prolongiranje roka dovršetka istog, dala svoju suglasnost”, stoji u odgovoru koji potpisuje Ana Jazić.

Mišljenje ministarstva

Nedjeljni Jutarnji zatražio je mišljenje Ministarstva gospodarstva koje je nadležno za tumačenje Zakona o javnoj nabavi. Taj zakon, naime, u svom članku 105. kaže da je u slučaju bilo kakve izmjene kriterija u postupku javne nabave nužno raskinuti posao.

“Vezano za vaše pitanje o znatnoj prolongaciji vremenskog roka isporuke, koji je bio jedan od kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, ističemo da bi se moglo raditi o bitnoj izmjeni u smislu članka 105. stavka 5. Zakona o javnoj nabavi budući da je rok isporuke bio jedan od kriterija za odabir ponude. U slučaju odgovornosti ponuditelja za neopravdanu prolongaciju roka isporuke naručitelj bi trebao raskinuti ugovor, aktivirati jamstvo za uredno izvršenje (ako je bilo traženo) te provesti novi postupak javne nabave. Ako naručitelj nije proveo novi postupak javne nabave, nego ugovor i dalje izvršava isti ponuditelj, radilo bi se o prekršaju iz članka 182. stavka 1. točke 1. Zakona o javnoj nabavi”, stoji u odgovoru Ministarstva.

Riječ je o zakonskom članku koji kao kaznu propisuje novčanu globu od 50 tisuća kuna do čak milijun kuna.

Hrvatska lutrija, suočena s tim problemima, tražila je i mišljenje dvaju neovisnih odvjetničkih društava (Nedjeljni Jutarnji posjeduje njihova očitovanja), od kojih je jedan državnu kompaniju jasno upozorio na mogućnost kršenja Zakona o javnoj nabavi. Hrvatska lutrija mogla je, kako bi bila sigurna da je postupak javne nabave posve zakonit, a svjesna da neće ispoštovati ugovorom predviđene obaveze, raskinuti taj postupak, te ga ponoviti kada se “regrupira”, odnosno kada bi bili sigurni da imaju dovoljno kapaciteta.

Ključna osoba projekta bio je tadašnji direktor prodaje HL-a Mario Musa koji je 20. svibnja prošle godine dobio i otkaz zbog propusta u nabavi kladomata, da bi ga nova Vlada premijera Andreja Plenkovića početkom ove godine imenovala predsjednikom Uprave kompanije. U obrazloženju odluke o otkazu između ostalog stoji:

“Uprava HL-a je sponzorom projekta ‘Samostojeći terminali za igre na sreću – novi kanal prodaje’ imenovala g. Marija Musu. Nakon isteka ugovorenog roka za izvršenje prve faze nastupilo je zakašnjenje. Razlozi zakašnjenja su uzrokovani postupanjem Hrvatske lutrije koja izvršitelju nije omogućila potrebne uvjete za ispunjenje njegove obaveze. Mario Musa odgovoran je budući da je propustio postupati s dužnom i potrebnom pažnjom te nadzirati predmeti projekt i poduzeti upravo ono što je u njegovoj nadležnosti, odnosno osigurati internu komunikaciju i sve mjere kako bi se postigla efikasnost”, stoji u dokumentu koji potpisuju tadašnji predsjednik Uprave Danijel Ferić te članovi Uprave Dražen Kovač i Oleg Valjalo.

Strateška važnost

U toj se odluci ističe i da je taj projekt od strateške važnosti za Lutriju. No, značajno je i ono što piše u posljednjem dijelu tog dokumenta, a to je da je “Hrvatska lutrija izložena potencijalnoj odgovornosti za neispunjenje ugovornih obveza”.

Čini se kako su već tada u Lutriji bili svjesni da bi ih kašnjenje moglo uvesti u ozbiljne probleme.

No, kada se danas pita Hrvatsku lutriju (kojoj je Musa sada na čelu), zašto je tada otkazan Musin ugovor o radu, njihov stav izgleda drugačije.

– Unatoč stručnosti i ostvarenim rezultatima, Uprava Hrvatske lutrije, u sastavu g. Ferić, g. Kovač i g. Valjalo, otkazala je g. Mariju Musi Ugovor o radu za radno mjesto direktora Sektora prodaje, nakon što isti nije prihvatio ponudu novog ugovora s izmijenjenim uvjetima. Da se radi o očiglednim i namjernim insinuacijama koje su usmjerene protiv g. Marija Muse, razvidno je iz očitovanja Radničkog vijeća od 16. lipnja 2016. godine kojim ono odbija dati suglasnost na otkaz. U navedenom očitovanju, Radničko vijeće navodi sljedeće:

“G. Mario Musa je na kolegijima Upravu i ostale sudionike projekta redovito informirao o statusu i problemima na projektu te je kao direktor Sektora poduzimao sve radnje kako bi se projekt čim prije realizirao”;

“Radničko vijeće ne posjeduje niti jednu pisanu odluku iz koje je vidljivo da je g. Mario Musa od strane Uprave imenovan sponzorom projekta niti se u jednom od mjesečnih izvješća koja su dostavljena Upravi ne navodi kao sponzor projekta”;

“Odlukom Uprave od 5. 2. 2016. prihvaćen je novi rok za dovršenje projekta 3. kvartal 2016., uz odgovarajuće obrazloženje, koje je bilo upućeno Upravi u prosincu 2015. godine”.

Kada je dobio otkaz, Musa je pokrenuo radni spor protiv Hrvatske Lutrije. Iako taj spor nikada nije završen, na prijedlog ministra državne imovine Gorana Marića Musa je krajem prošle godine imenovan predsjednikom Uprave tvrtke na mandat od šest mjeseci. Tek tada Musa je, svjestan da je neobično, ako ne i sukob interesa, voditi radni spor protiv tvrtke kojoj si na čelu, tužbu povukao.

Zanimljivo, Hrvatska lutrija u svojim odgovorima koje nam je uputila u više navrata navodi kako je Uprava tvrtke odlučila prolongirati rokove i nastaviti projekt. No, u jednom od odgovora kasnije priznaju kako nikada nisu sklopili niti jedan dodatak ugovoru s novim, produljenim rokom.

– Jedno od dva odvjetnička društva (koje su angažirali da im ispitaju zakonitost projekta, op. a.), u svom je tumačenju bilo iscrpnije i samo ukazalo da postoji mogućnost prekršajne kazne ako se utvrde nepravilnosti koje imaju obilježje prekršaja iz članka 182. ZJN, odnosno ako bi se ugovaralo produljenje rokova (budući da je rok bio jedan od parametara u ekonomski najpovoljnijoj ponudi). No, Hrvatska lutrija nije sklopila niti jedan dodatak ugovoru kojim bi se produljio ugovoreni rok, tako da prekršajnog postupanja nije niti bilo – kažu u Lutriji.

Sve nelogičnosti

Osim kašnjenja u rokovima razvoja softvera, dokumenti koje posjedujemo ukazuju na još nekoliko nelogičnosti. Tako su i neki ponuditelji bili zabezeknuti što su u javnom natječaju precizno navedene dimenzije aparata jer je opće poznato da su kladomati, a u što se može uvjeriti i svaki posjetitelj bilo kojeg kafića u kojem se takvi aparati nalaze, približno istih dimenzija, pa nije jasno zašto bi dimenzije igrale bilo kakvu ulogu u postupku javne nabave. No, te je tehničke specifikacije, kao i rokove isporuke softvera, kao direktor Sektora prodaje definirao Musa i na njih je, iako su nekim osobama angažiranima na projektu bile izrazito sumnjive, imao svako pravo.

Projekt je, naposljetku, ipak dovršen, i to s četiri mjeseca zakašnjenja. Nakon provedenog razvoja i testiranja, softver je implementiran u srpnju 2016. Trenutačno je, kažu, aktivno više od 110 samostojećih terminala, a više od 150 poslovnih partnera izrazilo je interes za postavljanje terminala u svoje prostore. Postavlja se pitanje je li, zbog spomenutog kašnjenja u realizaciji prve i druge faze ugovora, narušena ekonomska ravnoteža u korist ponuditelja, što bi prema članku 105. Zakona o javnoj nabavi bio razlog za raskid ugovora?

Neslužbeno doznaje Jutarnji da u vrhu Hrvatske lutrije odgovornost žele prebaciti na bivšeg člana Uprave Dražena Kovača koji je, kako su u Jutarnjem ovih dana čuli, “sabotirao cijeli projekt”. Kovač je, naime, bio protiv spomenutog projekta u jednoj njegovoj fazi te je iznio niz zamjerki zbog kojih ne bi trebalo ići u ovakav postupak nabave kladomata.

Kovač tako zamjera što je poslovni plan za kupnju kladomata sačinjen tek 15. veljače 2015., dva mjeseca nakon što je raspisan natječaj, iako bi “po logici stvari bilo za očekivati da se tek temeljem poslovnog plana pokreće postupak nabave”… Dražen Kovač spornim je također smatrao što je Sektor prodaje u samo mjesec dana izradio dva potpuno različita izračuna isplativosti ovog projekta, prema kojem u jednom očekuju dobit od 6,5 milijuna kuna, a po revidiranom planu ta brojka pada na samo 1,6 milijuna kuna. Kovač upozorava i da je tvrtka Evona “vršila aktivnosti neprijateljskog preuzimanja automat-klubova Hrvatske lutrije” u Zadru te da je to “dovoljan razlog da se takva tvrtka može smatrati nedovoljno respektabilnim partnerom za bilo koji vid suradnje”. Kovač svoje izlaganje završava da svojom zakonskom i moralnom odgovornošću smatra glasati protiv nastavka takvog projekta. Niti Nadzorni odbor HL-a nije bio jednoglasan u odluci o nabavi kladomata. U Lutriji i o Kovačevu mišljenju danas imaju oprečan stav.

Sporni dobavljač

– Nije točan vaš navod odnosno tvrdnja koju vam je iznio izvor informacija. Naime, otvoreni postupak javne nabave počeo je slanjem poziva na nadmetanje 30. prosinca 2014. godine i sve do njegova okončanja niti jedan član Uprave, pa tako ni Dražen Kovač, nije iskazivao svoje neslaganje s provođenjem projekta.

Činjenica da je tijekom trajanja navedenog postupka nabave iskazivao osobne preferencije prema jednom od zainteresiranih ponuditelja nije smatrana suviše bitnom, no nakon što je na jednom od kolegija zatražio da se izmijeni dio natječajne specifikacije, prijedlog je od strane direktora nabave odbijen, uz pojašnjenje postojeće službene procedure.

Tek je prilikom donošenja Odluke o odabiru (znači nakon provedbe postupka javnog natječaja), član Uprave iznio izdvojeno mišljenje i uputio ga NO-u. Jedini zaključak koji se nameće kao motiv za promjenu prvobitnog afirmativnog stava i iznošenje izdvojenog mišljenja jest taj što nije prošao dobavljač po njegovoj volji – kažu u Lutriji.

Točnije, današnje vodstvo Hrvatske lutrije na čelu s Musom želi uvjeriti da je za sve kriv Kovač koji je bio nezadovoljan jer u tom postupku javne nabave nije angažirana tvrtka koju je on htio. Neslužbeno doznajemo da se radi o jednoj velikoj grupaciji priređivača igara na sreću koji su u Hrvatskoj prisutni s nizom automat-klubova.

Bivši član Uprave Dražen Kovač bio je neugodno iznenađen kada smo mu iznijeli takav stav HL-a.

– Ako sam i u čemu čist, onda je to slučaj nabave kladomata. Od početka sam ukazivao, a sve to postoji i na papiru, da je projekt loše pripremljen, da se radi o lošem poslovnom modelu i da bi bilo puno bolje ići na drugačija rješenja, poput postavljanja lutrijskih igara u kladomate eventualnih poslovnih partnera te od toga uzimati proviziju, a ne kupovati svoje uređaje. Da su me poslušali, Lutrija bi danas imala devet milijuna kuna više na računu. To nije bila sabotaža projekta, nego sam cijelo vrijeme govorio da je ovaj model loš za Lutriju, a da je tome tako pokazuju i financijski podaci po kojima Lutrija ne ostvaruje ni približnu zaradu koju su očekivali ovim projektom, a novac je potrošen – zaključuje bivši član Uprave HL-a Dražen Kovač.

Facebook Komentari