Piše: Dražen Prša
Predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov sudjeluje je na Konferenciji predsjednika parlamenata država članica Europske unije, koja se 23. i 24. travnja 2017. održava u Bratislavi. Ova konferencija je posljednji događaj u okviru parlamentarne dimenzije slovačkog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Sudionicima Konferencije uvodno su predstavljena postignuća slovačkog predsjedanja te stanje vezano uz aktualno malteško predsjedanje, s posebnim osvrtom na njegovu parlamentarnu dimenziju. Sudionicima su se također obratili i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani te potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen.
Predsjednici europskih parlamenata raspravljali su o budućnosti Europske unije kao globalnog čimbenika u kontekstu suvremenih globalnih promjena te ulozi nacionalnih parlamenata.
U svom obraćanju sudionicima konferencije predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov istaknuo je kako europskim građanima, koji su sve zabrinutiji za svoju sigurnost, treba ponuditi jasne odgovore osmišljavajući sustavna, učinkovita i trajna rješenja za postojeće izazove.
Pri tome države članice trebaju čvršće surađivati, solidarno preuzimati obveze provodeći Globalnu strategiju Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, a nacionalni parlamenti osigurati parlamentarni nadzor, kazao je Petrov.
Osvrnuo se i na pitanja ilegalnih migracija, terorističkih prijetnji i drugih potencijalnih sigurnosnih prijetnji istaknuvši kako odgovori na njih, između ostalog, leže u ciljanim kontrolama putnika.
Istaknuo je kako primjena Uredbe, kojom se želi odgovoriti na potrebe za povećanim mjerama sigurnosti, ne bi smjela ugroziti slobodu kretanja kao jednu od temeljnih vrijednosti Europske unije stvaranjem nepreglednih kolona na graničnim prijelazima, posebno ne između država članica Europske unije.
Petrov je također izrazio očekivanje da će se Hrvatska uskoro priključiti schengenskom prostoru te da će se proces proširenja Europske unije nastaviti.
U nastavku konferencije predsjednici parlamenata raspravljat će o praksama i najboljim primjerima približavanja parlamenata građanima, uporabi novih tehnologija za komunikaciju s građanima te sudjelovanju stručnjaka, predstavnika civilnog društva i građana u radu parlamenata.
Planirano je da će Konferencija završiti usvajanjem zaključaka o raspravljenim temama, a koji, među ostalim, sadrže i odluku o uspostavi zajedničke skupine za parlamentarni nadzor nad aktivnostima Europola koja bi trebala početi s radom nakon stupanja na snagu nove Uredbe o Europolu u svibnju ove godine.
