Francuski predsjednički izbori: Stara hladnoratovska Europa 20. stoljeća je mrtva, tranzicijska velika Europa je dovršena

Piše: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Prvi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj je završen. Uz manje prosvjede ratobornih ljevičara kojima su dva kandidata koji su prošli u drugi krug socijalistički nerazlučivi i bez terorističkih napada sve je prošlo u redu.

Ono što smo vidjeli je početak spašavanja Europe kao Europske unije, kako se to i pristaje, spašavanjem njezine glavne osovine Pariz–Berlin, a neki bi rekli da ona seže sve do Moskve što je moguće, iako se ovih godina čini manje vjerojatnim. To su shvatili i građani, pa je izlaznost bila 70% što je najviše u posljednjih 40 godina.

Relativni pobjednik prvog kruga je centristički kandidat Macron s 23,9%. Do njega desno slijedi Fillon s 19,9% i krajnje desno Le Pen s 21,4%. Do njega lijevo slijedi socijalist Hamon sa samo 6,4% i krajnje lijevi Mélenchon a 19,6%. Macron i Le Pen idu u drugi krug za dva tjedna. Uspjeh Le Pen i vrlo loš socijalista obilježili su prvi krug.

Nisu se niti stišale objave prvih rezultata, a već su gubitnici pohrlili dati podršku Macronu i osuditi Le Pen kao opasnu. Nije izostala niti podrška europskih vođa, ali bez neprimjerene osude. Ta brzina reakcije bez zadrške sugerira paniku što je dobro, jer će se vidjeti kako stvari stoje.

Naime, čak i ako Le Pen izgubi, što je kao podosta vjerojatan događaj jasno čini se čak i njoj samoj, to bi ipak moglo pokazati nešto zanimljivo. Naime, ako bi izlaznost bila podjednaka izlaznosti u prvom krugu i ako bi pod tim uvjetima Le Pen osvojila recimo trećinu glasova ili nešto više, to bi moglo pokazati nešto značajno.

Prva značajna stvar je da je Francuska centristička ili barem umjerena politika spašena, a samim time i spomenuta osovina što se Francuza tiče dok drugi dio posla ostaje Nijemcima, pa tim slijedom i Europa.

Druga značajna stvar je da je time pokazano da desna politika Le Pen ima podršku 1/3 Francuza što više nije zanemariva marginalna pojava koja je dosad ovisila o problemima s imigrantima i sličnima koji su joj pogodovali više nego njezina vlastita unutarnja argumentacija.

Samim time Le Pen bi postigla određen dugoročan legitimitet koji ju čini relevantnim sugovornikom pri kreiranju svake daljnje francuske politike. Takav legitimitet se u Francuskoj ne podcjenjuje, nego vrednuje, vjerojatno obrnuto proporcionalno legitimitetu temeljem preferencijalnih glasova dobivenih u Hrvatskoj na parlamentarnim izborima.

Ukratko, Europa će na koncu biti spašena i to bi mogao biti znak svima koji nastoje nasuprot Brexitu ostati u Europi da se što prije uključe u EU, ali s jasnom sviješću da čak i nakon svega toga Europa više nikad neće biti ista. Stara hladnoratovska Europa 20. stoljeća je mrtva, tranzicijska velika Europa je dovršena, dakle, Živjela nova Europa 21. stoljeća!

Facebook Komentari