Marš za znanost je i u svojoj postojbini sporan i to među znanstvenicima

22. travnja diljem svijeta istraživači i znanstvenici u sklopu inicijative „Marš za znanost“ prosvjeduju za bolje priznavanje svog rada. Pogotovo u SAD ova inicijativa je sporna i među mnogim znanstvenicima.

Povod za ovu akciju su stavovi nove vlade SAD-a, posebno predsjednika Donalda Trumpa koji smatra, a u tomu nije usamljen, da je priča o utjecaju ljudskog faktora na klimatske promjene prilično tanka. Inicijatori „Marša za znanost” tvrde da Trump ignorira znanstvene činjenice, a osim na planu klime, to se odnosi i na njegove stavove o zaštiti okoliša i sigurnosti životnih namirnica.

Caroline Weinberg iz New Yorka iz spada u osnivače pokreta. Ona je ideju o prosvjedima „za znanost” iznijela na Twitteru, a ona je za kratko vrijeme stekla veliki broj pristalica. Sada njezin profil na Twiteru ima oko 350.000 pratitelja, piše dw.de.

Instrumentalizacija znanosti

Predsjednica međunarodne mreže „Za dan Zemlje”, Kathleen Rogers, priključila se timu Caroline Weinberg. Njena organizacija sa sjedištem u Washingtonu je, kako kaže, s velikom zabrinutošću pratila „radikalne stavove” nove vlade SAD-a prema znanosti i tehnici. „Sve je više optužbi na račun znanstvene zajednice” kaže Rogers: „Na znanstvenike se u SAD digla hajka da su neozbiljni ili politički pristrani”. Ona smatra da su demonstracije „Marš za znanost” značajna reakcija zabrinutih znanstvenika i građana i smatra da je najbolje da se on održi na Dan Zemlje.

Međutim, mnogi znanstvenici ne vide to tako. Oni u najavljenom maršu vide političku akciju. Jerry Coyne profesor biologije sa Sveučilišta u Chicagu, smatra da pravo težište ovih prosvjeda nije na znanosti. On ne vjeruje da će se pridružiti prosvjedima jer da „organizatori od samog početka nisu sigurni što je njihova poruka. To je mnoge odvratilo.” On smatra da se znanost instrumentalizira u borbi protiv određenih stranaka. A to znanstvenike predstavlja u lošem svjetlu.

Sterling Burnett, znanstveni suradnik za energiju i okoliš na institutu Heartland u Chicagu, kritizira namjere organizatora i prosvjednika: „Istraživači klime su se poslije promjene vlasti počeli brinuti za financiranje svojih istraživanja. To je jedini razlog zbog kojeg izlaze na ulice. Oni žele novac, a kada se budžeti smanje, tvrde da ih napadaju političari”.

Selo je važno

Caroline Weinberg tvrdi da se na prosvjedima radi o mnogo više nego samo o financijama: „Mi se zalažemo za budućnost naše planete; ako to nije razlog za borbu, onda ne znam za što se vrijedi boriti”. Ona tvrdi da donositelji političkih odluka ignoriraju znanstvene činjenice: „Svi živimo na istoj planeti i dijelimo isti rizik kada politika počne diskreditirati znanost.”

Robet Young, znanstvenik sa Sveučilišta Zapadna Karolina smatra da prosvjedi neće uticati na predsjednika. On smatra da znanstvenici svoje poruke moraju unijeti u narod i da u direktnom dijalogu ukažu na probleme”, te da to posebno treba raditi u provinciji, gdje živi mnogo „skeptika”. Oni su, kaže, važna biračka skupina.

Nade u dugotrajan efekt

S tim se slaže i Caroline Weinberg, koja najavljuje: „Dugoročno planiramo organizaciju koja će biti fokusirana na znanstveno obrazovanje, prosvjećivanje i zastupanje interesa. Time želimo zbližiti narod i znanost, pokrenuti dijaloge i ponovo razvijati veće povjerenje u istraživanja.” Weinberg i njezin tim su u prisnom kontaktu sa znanstvenim organizacijama u čitavoj zemlji kako bi „Marš za znanost” bio što bolje organiziran. Marš će biti održan u mnogim gradovima širom sveta. Caroline Weinberg je oduševljena efektom svoje akcije. „Inspirativno je to što mnogi ljudi dijele naše oduševljenje promjenama i žele prosvjedovati s nama. Nadamo se da će se impulsi s prosvjeda osjetiti i dugo poslije 22. travnja”, piše dw.de.

Facebook Komentari