Ured za sprječavanje pranja novca u zadnjih je šest godina nadležnim tijelima prijavio 1187 predmeta vezanih uz pranje novca i još 39 predmeta vezanih uz financiranje terorizma, a u budućem bi mu radu trebao pomoći niz alata predviđenih novim Zakonom o sprječavanju pranja novca koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, piše Večernji list.
Najznačajnija izmjena odnosi se na osnivanje Registra stvarnih vlasnika. Riječ je o središnjoj elektroničkoj bazi podataka o fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih osoba. Prema riječima ministra financija Zdravka Marića, taj bi registar trebao zaživjeti u lipnju iduće godine, a operativno će ga voditi Fina.
Transparentnost podataka
– Registar se osniva radi veće transparentnosti i raspolaganja točnim informacijama, ne samo o osobama koje su zavedene u sudskom registru kao oni koji predstavljaju društvo nego i širem krugu fizičkih osoba koje stoje ne samo iza trgovačkih društava nego i iza udruga, institucija i sličnog – objasnio je ministar Marić.
Osim službama Ministarstva financija, podaci iz Registra bit će dostupni i drugim državnim institucijama koje se bave sprečavanjem poreznih prijevara, pranja novca, utaja i financiranja terorizma.
Podatke iz Registra moći će tako koristiti Državno odvjetništvo i USKOK, policija, SOA, HNB, ali i banke i drugi obveznici, odnosno svi koji dokažu opravdani pravni interes. Ustrojavanje Registra koštat će 3,7 milijuna kuna, a trošak će se u potpunosti podmiriti iz fondova EU.
Novi zakon predviđa i proširenje koncepta politički eksponirane osobe, koji se do sada odnosio isključivo na strance, a ubuduće će obuhvaćati i domaće političare. Pri stupanju u poslovni odnos s osobom koja je u tom trenutku na političkoj funkciji ili je bila angažirana do godinu dana unatrag, banke će biti dužne utvrditi izvor imovine ili novca koji je uključen u transakciju i pojačano pratiti čitav ugovoreni posao.
Bankama se nalaže i da prilikom uplate više od 200.000 kuna traže podatke o porijeklu novca, a obrtnici i ostale pravne osobe koje se bave registriranom djelatnošću u gotovini više neće smjeti primiti ili uplatiti više od 75.000, umjesto dosadašnjih 105 tisuća kuna.
