Do kraja godine sigurno će police biti pune uvoze hrane, a nakon toga? Ministarstvo poljoprivrede boji se sankcija EU

Lex Agrokor aktualizirao je, među ostalim, i pitanje konačnog donošenja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi. Prije nekoliko dana i SDP je stao u obranu malih dobavljača kojima bi, prema mišljenju čelnika te stranke, život uvelike olakšalo usvajanje spomenutog zakona koji uređuje odnose između njih i trgovaca, te proizvođača. Je li tu riječ o istinskoj brizi ili prikupljanju političkih poena, sada više nije ni važno budući da je Zakon prošli tjedan konačno poslan u proceduru usvajanja, koja će, prema najavama iz Ministarstva poljoprivrede, biti završena prije ljeta, piše Slobodna Dalmacija.

– Punu primjenu zakonskih odredbi planiramo od 1. siječnja 2018. godine. Mali i srednji proizvođači često su bili “najslabija karika” u lancu opskrbe hranom, pa će ovaj zakon visokim kaznama za nepoštene prakse konačno destimulirati one pojedince koji su zloupotrebljavali svoju tržišnu snagu nauštrb naših poljoprivrednika i proizvođača hrane – napominju u Ministarstvu poljoprivrede.

Na listu zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi uvršteno je, doznajemo, oko 25 različitih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci ili prerađivači zaračunavaju proizvođačima da bi otkupili njihove proizvode ili ih stavili na svoje police. U svakom slučaju, spomenutim se zakonom planira uvesti red na tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te stati na kraj prekomjernom uvozu i dampingu koji izravno ugrožavaju egzistenciju hrvatskih poljoprivrednika. Zbog dampinških su cijena, naime, i domaći proizvođači bili prisiljeni nuditi svoje proizvode bez ostvarivanja ikakve dobiti, trgovci su ih jednostavno na to prisiljavali. Ovakva situacija regulira se zabranom prodaje finalnog proizvoda ispod cijene koštanja u proizvodnji, uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost. Drugim riječima, više se ne bi smjelo događati da litra mlijeka u dućanu košta 2,80 kuna ako se zna da troškovi proizvodnje ne mogu biti niži od tri, odnosno tri i pol kune…

Rumunjski primjer

Očekivalo se i da će Zakon regulirati udio domaćih proizvoda na policama supermarketa, odnosno postići da ih bude barem 50 posto u ukupnoj ponudi, što su pojedine članice Europske unije, navodno, uspjele postići… Iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju, međutim, da to nije moguće navodeći kako su sve države koje su to pokušale učiniti izložene sankcijama od strane EU-a.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, koja je angažirana u zaštiti domaće proizvodnje, napominje kako ona raspolaže nešto drukčijim podacima…

– Doista ne znam na koje države je ministar Tomislav Tolušić točno mislio niti imam informaciju da je bilo koja od država članica sankcionirana zbog tog razloga. Različite države koriste različite instrumente kako bi zaštitile domaću proizvodnju te omogućile bolju prodaju domaćih proizvoda na tržištu. Ponekad uopće nemaju zakon, već su tako uredile odnose na tržištu ili imaju jake proizvođačke organizacije i poljoprivredne komore. Nažalost, u Hrvatskoj ništa od navedenog nije slučaj – kaže Marijana Petir.

Rumunjska je, prema njezinim riječima, donijela zakon kojim je propisala postotak (51 posto) domaćih proizvoda koji mora biti zastupljen na policama velikih trgovačkih lanaca. Europska komisija nije, prema riječima naše sugovornice, zbog toga sankcionirala tu članicu, nego joj je uputila pitanja vezana uz spomenuti zakon na koja je Rumunjska dužna poslati odgovore u roku od dva mjeseca.

– Mađarska, pak, nije ni donosila zakon, nego je pitanje zastupljenosti domaćih proizvoda riješeno političkom odlukom, odnosno dogovorom vlade i trgovačkih lanaca, i to, navodno, jako dobro funkcionira. Naime, oni imaju vrlo jasnu poljoprivrednu politiku te snažnu poljoprivrednu komoru i proizvođačke organizacije koje su potpora vladi u kreiranju politika potrebnih za zaštitu domaće proizvodnje. Prema informacijama koje imam, Komisija je tražila određena pojašnjenja i od Mađarske, ali nevezano uz postotak domaće robe na policama, jer to Mađarska zakonom nije ni regulirala nego dogovorom. Ono što sam doznala jest da Komisija samo želi utvrditi je li u Rumunjskoj i Mađarskoj došlo do ograničenja EU sloboda, što je dopušteno na temelju europskog zakonodavstva samo u slučajevima u kojima postoji opravdana potreba zaštite prevladavajućeg javnog interesa, kao što je javno zdravstvo, i pri tome se ne mogu poduzimati manje restriktivne mjere. Mađarske i rumunjske vlasti imaju, dakle, rok od dva mjeseca odgovoriti na upite iz Europske komisije i, kao što je očito, ni prema jednoj ni prema drugoj članici EU-a nije poduzela sankcije – ističe naša sugovornica.

Uvozna hrana

Kad su u pitanju starije, odnosno zapadne članice EU-a, mjere kojima one potiču domaću proizvodnju i potrošnju znatno su, prema mišljenju Marijane Petir, rafiniranije, ali i brojnije. Tako, primjerice, navodi ona, ako kupujete u Francuskoj kukuruz koji je označen oznakom “Sans GMO” (ili bez GMO-a), tada ste sigurni da kupujete kukuruz proizveden u toj državi jer nijedan drugi, preciznije onaj iz uvoza, ne može dobiti takvu deklaraciju. U Austriji, primjerice, pojedine vrste svježega mesa moguće je prodavati kao svježe meso samo ako je na police stavljeno u roku od 48 sati od trenutka klanja, a svima je jasno da u toj kategoriji uvozno meso nikako ne može biti.

Također, pojedinim standardima za svježu hranu omogućuje se uklanjanje pošiljaka koje nemaju propisanu kvalitetu i odgovarajuće omjere pojedinih parametara, poput sadržaja vode, šećera i drugih propisanih elemenata. Uvozne jabuke sasvim sigurno ne mogu zadovoljiti te standarde. U Belgiji, primjerice, nema nikakvih posebnih ograničenja, ali su organizacije proizvođača ondje toliko jake da su se nametnule kao značajan kooperant i vodećem francuskom i nizozemskom trgovačkom lancu, te je na policama trgovina u toj državi više od 50 posto belgijskih proizvoda.

– Metode i iskustva postoje, pitanje je samo političke volje da se ono što želimo provede… Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavio je da neće zakonski regulirati odredbu o obveznom postotku domaćih proizvoda na policama, a hoće li primijeniti jedan od navedenih modela kako bi pomogao domaćim proizvođačima, ne zna se. Iskreno se, ipak, nadam da hoće jer je to ponajprije stvar političke odluke. Drago mi je da je iz Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi uklonio odredbe koje su se “iznenadno” pojavile nakon javne rasprave, a koje su bile u suprotnosti s interesima domaćih proizvođača i koje su pogodovale uvoznicima – ističe Petir.

Sumnjive pošiljke

Veću zastupljenost domaćih proizvoda na policama osigurala bi, drži europarlamentarka, i zakonska rješenja koja bi propisivala kvalitetu namirnica.

– Zasad se, prema mojim informacijama, na tom polju ništa ne radi. Na žalost, ne obavljaju se ni redoviti nadzori kad su u pitanju pošiljke voća i povrća koje stiže iz trećih zemalja, a koje je prskano pesticidima i herbicidima koji nisu dopušteni u EU-u. Da se to čini, bitno bi se smanjio uvoz, posebice onih proizvoda koje Hrvatska ima. Premda je dopušteno zaustaviti sumnjivu pošiljku poljoprivrednih proizvoda i hrane koja dolazi iz uvoza i obaviti kontrolu, čak ni prilikom afere s mesom zaraženim salmonelom niti jedan kamion nije bio zaustavljen, kao što nikada nije bio zaustavljen niti jedan kamion s uvoznim mlijekom, a kamoli da je obavljen nadzor kvalitete.

Ujedno, smatram da je afera s mesom bila dobra prilika za ozbiljniju komunikaciju s trgovačkim lancima o većoj zastupljenosti domaćih proizvoda na policama. Prema mojim informacijama, u vezi s tim pitanjem nije učinjeno gotovo ništa – kaže Petir.

Kazne do 3,5 milijuna kuna

Trgovcima čiji prihodi prelaze 100 milijuna kuna zabranjuje se korištenje pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom bit će i ostali u lancu opskrbe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda, što znači da će zakon obuhvatiti više od 90 posto sektora trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima – napominju iz Ministarstva poljoprivrede.
Posao nadziranja i određivanja kazni provodit će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koja će, utvrdi li po pokrenutom postupku da je trgovac koristio svoj dominantan položaj i nepošteno se ponašao prema dobavljaču, moći propisati kazne do 3,5 milijuna kuna za pravne i do 1,5 milijuna kuna za fizičke osobe po jednom primjeru nepoštene prakse.

Jakovinino naslijeđe

Pomahnitali uvoz i nedovoljna zastupljenost domaćih proizvoda na policama posljedica su i neadekvatnog okupljanja poljoprivrednika u organizacije, drži Petir.
– Hrvatska poljoprivredna komora i dalje nema nikakvu moć jer su joj sve poluge oduzete u vrijeme ministra Tihomira Jakovine i nisu joj vraćene do danas. S druge strane, Pravilnik o osnivanju proizvođačkih organizacija je prekompliciran, tako da u Hrvatskoj imamo samo četiri do pet takvih udruženja koja se ne mogu financirati iz EU-a jer Hrvatska nije donijela strategiju koja je preduvjet za to. Umjesto da pomažemo organiziranje poljoprivrednika i jačamo njihovu pregovaračku moć, što bi omogućilo i veću zastupljenost domaćih proizvoda na policama, političkim odlukama i kompliciranim regulativama poljoprivrednicima se dosad uglavnom odmagalo te očekujem da se to promijeni – smatra eurozastupnica Petir.

Facebook Komentari