Što je njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel tražio od Beograda?

Njemački ministar vanjskih poslova Gabriel posjetio je Beograd. Da li je to bila rutina ili nastavak podrške Vučiću, čak i sad za vrijeme prosvjeda u Srbiji? Sugovornici DW-a nisu sigurni što je zapravo bilo rečeno.

Nije se čulo mnogo novog nakon susreta Sigmara Gabriela i premijera Srbije Aleksandra Vučića. Ponovljena je njemačka podrška europskom putu Srbije, istaknuta ključna uloga Srbije za stabilnost regije, ali i još jednom naglašeno da će normalizacija odnosa sa Kosovom biti uvjet za članstvo Srbije u Europskoj uniji (EU).

Novosti je možda i bilo, ali iza zatvorenih vrata, kaže za DW vanjskopolitički komentator Boško Jakšić.

„Sigmar Gabriel je od svog domaćina možda mogao čuti kako je kriza na Zapadnom Balkanu djelomice nastala i zbog činjenice da je EU skinula regiju sa popisa svojih prioriteta. Mi smo također nedavno od Gabriela čuli kako oni ne žele propovijedati manjim zemljama, ali sam siguran da je želio znati stav Beograda na pojačan pritisak Rusije da blokira europske integracije raznih zemalja regije”, smatra Jakšić.

Njemačka u ovom trenutku upravlja bitnim procesima EU, uvjerena je Aleksandra Joksimović, predsjednica Centra za vanjsku politiku. „Pitanje proširenja Unije je nešto što Njemačka uporno pokušava zadržati u fokusu, usprkos krizama kroz koje EU i sama prolazi. Zato je ova posjeta i toliko važna.”

Pohvale i upozorenja

Regionalna kriza je svakako bila tema posjete njemačkog ministra, ali priličan dio nastupa pred novinarima u Beogradu bio je posvećen i odnosu Njemačke prema prosvjedima diljem Srbije. Sigmar Gabriel je isprva u klasičnom diplomatskom tonu izjavio tek kako su „prosvjedi unutrašnja stvar Srbije”.

Prosvjedi se šire diljem Srbije i makar njemački ministar nije rekao ništa određeno, sigurno je shvatio: bez demokracije neće nikada biti stabilnosti.

Jakšić smatra kako je to tek nastavak predizborne i postizborne podrške Vučiću iz Berlina, ali i dodaje kako su “te pohvale u raskoraku sa postizbornim komentarima njemačkih, i ne samo njemačkih medija koji upozoravaju na opasnost od rasta autoritarnih tendencija Vučićeve vlade. Bilo bi dobro, a to je ono što ne znamo, ukoliko je Gabriel poručio Vučiću kako Berlin pažljivo prati kako će se vlada u Beogradu odnositi prema prosvjedima.”

Novinari su uporno ustrajali na pitanju trenutnih prosvjeda pa je i jedno od pitanja upućeno Sigmaru Gabrielu bilo je da li je ova posjeta zapravo „držanje leđa Vučiću u vrijeme protesta”. To je Gabriel zanijekao riječima da „ako se neko podržava, onda se to čini prije izbora, a ne nakon izbora”, vjerojatno zaboravljajući predizbornu podršku tijekom susreta Vučića sa Angelom Merkel. Sam Vučić je tome dodao „kako nema potrebe da njemu bilo tko drži leđa” jer on ima “podršku naroda”.

Boško Jakšić je uvjeren kako je Vučiću bilo izuzetno važno mišljenje i podrška Njemačke prije izbora, a pogotovo mu je važna sada za vrijeme prosvjeda. Zato je i uvjeren kako će premijer Srbije u svakom slučaju i ovu posjetu Gabriela protumačiti kao podršku njemu osobno. „Koliko god Vučiću naizgled odgovara opća atmosfera u Europi i taj rast jeftinog populizma, toliko sa druge strane Europa počinje reagirati na te pojave”, kaže Jakšić. U slučaju Srbije je EU bila zaokupljena kosovskim dijalogom i nije obratila pažnju što se dešava sa pravnom državom i demokratskim slobodama: „Mislim da to vrijeme istječe”, smatra Jakšić.

“Nećemo dikaturu”, piše na ovom plakatu prosvjednika u Beogradu. Naši sugovornici misle da to polako sviće i političarima u Berlinu i Bruxellesu.

Nema stabilnosti bez demokracije

Rutinska diplomatska posjeta ili još jedna prilika za podršku Vučiću? Aleksandra Joksimović ne misli da jedno isključuje drugo: “Svašta se dešava i u kontekstu skorog sastanka koji je nastavak Berlinskog procesa. Ali poruke koje su upućene tijekom ove posjete bez svake dileme možemo tumačiti kao otvorenu, odnosno stabilnu podršku Njemačke Aleksandru Vučiću.”

Europa se prilično dugo ponašala tako da joj je stabilnost prioritet dok je demokracija plaćala cijenu tog prioriteta, zaključuje Boško Jakšić. „Sad mi se čini da Europa shvaća da stabilnost bez demokracije nije prava stabilnost i da takva situacija lako može dovesti do nestabilnosti. Zapadni Balkan je posljednjih mjeseci dokazao da se stabilnost lako pretvara u nestabilnost u nedostatku demokracije. Primjera za to imamo širom regije.”

Facebook Komentari