Povjesničari o Trumpovom posljednjem potezu: Razvoj događaja bit će nasilniji od svega što se događalo dosad

Američki napad na sirijsku zračnu bazu ovih je dana potaknuo jačanje napetosti između SAD-a i Rusije. Vojni napad dogodio se točno na stotu obljetnicu ulaska SAD-a u Prvi svjetski rat, što su mnogi nazvali povijesnom paralelom.

Dvojica povjesničara ne vide tu poveznicu, no analizirali su posljednje događaje i donijeli svoja predviđanja za budućnost.

Povjesničar Andrew Bacevich siguran je da je napad točno sto godina nakon ulaska SAD-a u Prvi svjetski rat samo slučajnost.

“Siguran sam je to samo slučajnost. Ozbiljno sumnjam da je predsjednik Trump znao za obljetnicu. Oni nije baš posebno ‘potkovan’ kad se radi o povijesti. Za nas promatrače je ionako teško ocijeniti o čemu ovisi Trumpovo djelovanje.

Ako ozbiljno shvatimo ono što kaže, to bi značilo da je odjednom otkrio svoju humanitarnu stranu. A to onda znači zapravo da imamo posla s predsjednikom koji je najprije polazio od toga da SAD ima samo minimalni interes za konfliktom u Siriji, i sad odjednom primjećuje da je zanimanje ipak jako veliko.

Tako veliko da je raketama gađao Siriju. Ovaj napad je jasno puno više od jednog ‘uboda iglom’, to je jasna vojna poruka. Mislim da je moguće da će predsjednik Assad tu poruku ispravno interpretirati i da će sad promijeniti svoje ponašanje.

Ipak je vjerojatnije da će je ignorirati i da je ovo samo početak razvoja koji će biti još kompliciraniji i nasilniji od svega što se događalo do sada. Trenutno ne možemo ni naslutiti kakve će to posljedice imati”, rekao je povjesničar za Deutsche Welle.

Povjesničar Brian Linn također ne vjeruje u vezu između ta dva događaja.

“Ni ja o ovome napadu ne znam puno više od drugih ljudi, ali očito je da Trump ima drugačiji stil (ruko)vođenja od Obame. On više reagira nego što taktički odvaguje. Obamin stil je bio metodički, on je anticipirao unaprijed posljedice svog djelovanja.

Trumpov stil bih nazvao ‘taktički’, on izravno reagira na nepredviđene događaje’, smatra Linn.

Neki od promatrača zabrinuti su da bi ovakva vrsta vojne intervencije bez jasne strategije i cilja mogla dovesti do toga da se SAD u cijelosti uključi u sirijski konflikt. Iz povijesnog kuta gledanja, to je opravdan zaključak, smatra povjesničar Bacevich.

“Pritom manje mislim na Prvi svjetski rat. Radi se o drugim angažmanima SAD-a koji su u toj regiji trebali doprinijeti primjeni vlasti. I to spominjem zato što je ministar vanjskih poslova Tillerson jasno rekao da je cilj američke politike da se riješe Assada.

Ali lekcija koju smo naučili iz povijesti, u Iraku i u Libiji, glasi: riješiti se jednog zlikovca je još najjednostavniji dio. Puno je teže organizirati ono što dođe nakon toga, instalirati vladu nakon diktature.

U obje zemlje je to proteklo katastrofalno i bilo je jako skupo. Moramo gledati dakle što ova vlada sam misli učiniti kako bi taj proces u Siriji protekao bolje. Predsjednik Trump je svoju odluku donio u samo 48 sati.

Očito se nije baš savjetovao s ljudima izvan svog najužeg kruga. Je li taj način donošenja odluka pametniji nego što je to bio slučaj kod Georgea W. Busha i Iraka, odnosno Baracka Obame i Libije, to tek treba vidjeti’, smatra Bacevich.

Linn kaže kako povjesničari poteze poput Trumpovih nazivaju ‘diplomacija topovnjača’.

‘Njezin cilj je zastrašivanje. Povijesno gledano i ovo sad bi mogla biti jedna akcija kažnjavanja bez dugoročnih posljedica’, kaže Linn.

Povjesničar Bacevich usporedio je i Donalda Trumpa u ulozi vrhovnog vojnog zapovjednika s njegovim prethodnicima.

“Ono što smo vidjeli kod Trumpa u predizbornoj kampanji i prvim tjednima u Bijeloj kući daje naslutiti da on ima neuravnotežen temperament. On ne razmišlja puno o tome što kaže i čini. Impulzivan je, ne razmišlja o posljedicama. Ovaj se napad uklapa u to.

Iznenadna promjena mišljenja američke vlade, kako se to može ocijeniti u slučaju sirijskog konflikta, u glavnim gradovima svijeta će proizvesti sigurno brojna pitanja.

Što bi vlastodršci u Pekingu, Moskvi, Pjönjangu i Teheranu trebali misliti o tome? To se ne pitaju samo politički protivnici, već i saveznici. Što li o tome misle Seoul, Tokio ili Berlin?’, zapitao se Bacevich.

Facebook Komentari