Čičak o lustraciji: Velik broj ljudi iz ondašnjih vladajućih struktura je i u današnjima

Predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora, “proljećar” i “vječni aktivist”, jedan od vođa studentskog pokreta 1971. , proteklog je tjedna na više adresa uputio pisma sa zahtjevom da se na dva mjesta u Zagrebu postavi ploča s imenima potpisnicima Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika koju je 1967. potpisalo 18 hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova.

Gostujući u Studiju 4, osvrnuo se i na Deklaraciju o zajedničkom jeziku koja je potpisana u Sarajevu na dan kad se obilježavala 50. obljetnica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.

Rekao je kako potpisnici nisu slučajno izabrali baš taj dan za predstavljanje svoje deklaracije te da je riječ o maloj i marginalnoj skupini. Nazvao ih je jugokopljanicima.

To je samo dokaz da smo demokratsko društvo i da svatko može pisati i govoriti što hoće. To je politički projekt iza kojeg stoji politička ambicija objedinjavanja, ne samo jezičnog nego i prostornog. Smiješni su u svom pokušaju da riješe nešto što je riješeno prije 50 godina u puno težim vremenima, rekao je Čičak.

Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku postigli su sasvim suprotan efekt od onog koji su očekivali. Upravo su naglasili važnost obilježavanja i podsjećanja na ovaj važan događaj od prije 50 godina. Svaki narod postoji kroz svoj jezik, istaknuo je Čičak.

Podsjetio je i kako je bivši ministar Željko Jovanović 2012. ukinuo Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika.

Ministar Barišić najavio je da će vratiti Vijeće i to je važna stvar, dodao je.

Iznio je i svoj stav o Mostovu prijedlogu zakona o državnim arhivima. Smatra ga neozbiljnim. U Državnim su arhivima goleme količine materijala koji se mora pohraniti u određenim uvjetima. Arhive treba digitalizirati. Ja sam za cjelovito rješenje, na tragu onoga što radi Ministarstvo kulture, rekao je Čičak.

Na pitanje treba li u Hrvatskoj provesti lustraciju, Čičak je rekao kako treba lustrirati ideologije, a ne ljude.

Većina onih koje je trebalo lustrirati je umrla, a velik broj ljudi iz ondašnjih vladajućih struktura je i u današnjima. Mala smo zemlja, imamo premalo ljudi, premalo stručnih ljudi, rekao je Čičak.

Objasnio je da je veliki dio arhiva u Beogradu. Kad se to otvori moći ćemo usporediti koliko je ovdje uništeno arhiva i tko ih je uništio, objasnio je Čičak.

Morate računati da je samo 80 od 850 zaposlenih u Udbi otišlo iz sustava, drugi su ostali u Hrvatskoj raditi, i mnogi od njih i danas djeluju u raznim društvenim strukturama, rekao je Čičak.

Facebook Komentari