Cipar: One koji žele zasaditi nove vinograde, država sufinancira, a EU subvencionira više od 1000 eura po hektaru

Znanstveno je dokazano da je Cipar jedno od najstarijih vinorodnih područja na svijetu, arheološki ostaci govore o proizvodnji vina još prije 6000 godina. Puno se proizvodilo, ne i kvalitetno, a Ciprom su posljednjih desetljeća dominale četiri velike vinarije, piše HRT.

Danas je, ipak, drugačije. Sve cjenjeniji manji proizvođači – s vinima od 20-ak autohtonih sorti – osvajaju medalje na svjetskim izložbama. Vinarsku renesansu Cipar je počeo živjeti nakon izmještanja vinograda s obale u brdovitu unutrašnjost.

Na otoku na kojemu se proizvodilo prvo vino na Mediteranu, još do prije nekoliko godina bilo je vrlo teško kupiti zemlju za sadnju novih trsova. Zakonska odredba prema kojoj se na 10 posto poljoprivrednog zemljišta može graditi, vinula je, naime, njegovu cijenu pod oblake. Zakon se u međuvremenu promijenio, ondašnji vinari danas lakše dišu. Jer one koji žele zasaditi nove vinograde, država sufinancira.

U jednoj od prvih privatnih vinarija na Cipru, onoj u vlasništvu braće Kyriakides, trenutačno proizvode šest vrsta vina. Najsuvremenija tehnologija možda i trenutačno najboljeg podruma na Cipru ima i briselski supotpis. U vinariju smo dosad uložili oko 8 milijuna eura. Europska unija pomogla nam je s oko 40 posto iznosa. Da bi dobili briselski novac, svaki uloženi eurocent morate, međutim, pravdati računima, tek tada slijedi uplata novca, kaže Yiannis Kyriakides, vlasnik vinarije Vasilikon.

Cipar prima gotovo najveće Unijine subvencije, više od 1000 eura po hektaru vinograda. U prosjeku se boca ciparskog vina pomaže iz Bruxellesa s 15 eurocenti. Europa je posljednjih godina izdvajala znatnu svotu za naknadu onima koji su čupali trsove ekonomski neodrživih vinograda na otoku. Sada je dotok europskog novca uglavnom usmjeren na modernizaciju postrojenja.

Ciparska vina danas su visokokvalitetna, ali zbog malih serija i više cijene teško mogu konkurirati na stranim tržištima. Domaće je, pak, na udaru onih iz Južne Afrike, Čilea, Argentine, Kalifornije, Španjolske.

Osim maloprodajne cijene vina, izazov za ciparske vinare jest i činjenica da je malo mladih otočana zainteresirano za rad u vinogradima, za prosječnu plaću od 1000 eura. Uskače stoga strana radna snaga. S radnom snagom među trsovima možda ide teže, ali ciparski vinski kod danas je autohton, moderan i profinjen, piše HRT.

Facebook Komentari