U prvom tromjesečju 2017. pred općinskim sudovima u Hrvatskoj vodilo se 100 kaznenih predmeta protiv novinara za djela povrede časti i ugleda, stoji u pregledu statističkih podataka Ministarstva pravosuđa o predmetima protiv novinara.
U pregledu statističkih podataka Ministarstva pravosuđa za kaznene predmete protiv novinara, koji je izrađen za potrebe okruglog stola „Mediji i pravosuđe“, stoji da su 2015. i 2016. godini općinski sudovi zaprimili ukupno 95 kaznenih predmeta protiv novinara, dok su u istom razdoblju riješili njih 73.
Za kazneno djelo uvrede zaprimljeno je ukupno 8 privatnih tužbi, za kazneno djelo teškog sramoćenja 14, dok je za kazneno djelo klevete zaprimljeno njih 63. U 10 predmeta tužitelj je naveo počinjenje sva 3 kaznena djela – uvrede, teškog sramoćenja i klevete.
U istom je razdoblju riješeno 9 postupaka za uvredu, 12 za teško sramoćenje, 43 za klevetu i 9 za sva tri kaznena djela.
U prvom tromjesečju ove godine pred sudovima se vodilo 11 postupaka za klevetu, 17 za teško sramoćenje, 69 za klevetu i 3 za sva 3 navedena kaznena djela – ukupno 100 predmeta.
Vrlo je zanimljiv pregled ishoda postupaka: tijekom 2015. i 2016. godine doneseno je ukupno 20 rješenja kojima je odbačena privatna tužba te isto toliko rješenja o obustavi postupka, donesene su 2 odbijajuće presude, te 21 oslobađajuća presuda.
U samo 10 slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara, iz čega se može zaključiti da je u prosjeku svaki sedmi novinar osuđen za djelo za koje se teretio.
Što se tiče parničnih postupaka, u 2015. vodilo se 726 postupaka protiv novinara ili nakladnika, od čega je 429 dovršeno. U 2016. vodio se 691 postupak, a 395 je dovršeno. Prosječno trajanje građanskog postupka je 37 mjeseci za predmete okončane u 2015. i 42 mjeseca za one završene 2016. godini.
Iz statističkog pregleda ministarstva vidljivo je da se kazneni postupci protiv novinara olako pokreću, dok ih malo završi osuđujućom presudom.
Također, zabrinjavajuća je činjenica da ne postoje zakonske zapreke za istovremeno pokretanje kaznenog i parničnog postupka pa se tako zbog jednog članka može istovremeno voditi i više postupaka, po Zakonu o obveznim odnosima, Kaznenom zakonu i Zakonu o medijima.
Ovo su prvi statistički podaci tijela vlasti o sudskim predmetima koji se vode protiv novinara. Prema riječima državne tajnice u Ministarstvu pravosuđa Maje Grubišin, ministarstvo upravo radi na automatizaciji prikupljanja podataka o takvim predmetima kako bi se omogućilo sustavno praćenje i analize sudskih predmeta protiv novinara.
