Aleksić: Ne bi bankar Adrović tako govorio da nema suradnike kao što je viceguverner HNB-a Bojan Fras

Za vrijeme čitanja odluke na Ustavnome sudu, ja sam bio sudionik okrugloga stola Večernjeg lista. Baš mi se poklopilo kako ne treba, napisao je zastupnik Snage Goran Aleksić.

“Prije toga mi se poklopilo da sam imao tematsku sjednicu o nezakonitim kamatama isti dan kada je bio i lex agrokor – prošli tjedan mi se nije poklopio, a opet, bio je to najljepši mogući petak na svijetu. Ustavni sud učinio ga je takvim. O temama s okruglog stola će se zacijelo u sljedećem razdoblju dosta razgovarati. Ono što ne piše u članku, a rečeno je za vrijeme rasprave (može se pogledati video) jest ono što stalno govorim – moraju se odrediti početne fiksne kamatne marže u kreditima u kojima marže nisu ugovorene i moraju se svim dužnicima vratiti preplaćene kamate. Adrović, naravno, kaže da nitko ništa nije preplatio i da banke ne moraju ugovoriti marže. Ne bi on tako govorio da nema suradnike kao što je viceguverner HNB-a Bojan Fras, koji nemilice gazi po obveznom pravu RH, i istodobno je viceguverner HNB-a nadležan za pravna pitanja – katastrofa za sve nas, ali ne damo se!”, napisao je Aleksić i podijelio tekst iz Večernjeg lista o okruglom stolu.

Večernjakov okrugli stol

Predstavnici dužnika i vjerovnika prvi su put zajedno sjeli za stol. I to Večernjakov kako bi pokušali ponuditi rješenja za blokirane građane, ali i raspravili o ovom gorućem problemu koji, uz blokirane i ovršene, ugrožava i prezadužene građane. Na raspravi su sudjelovali Marica Dusper, šefica financija Zagrebačkog holdinga, Goran Gazivoda, bivši bankar i predsjednik uprava brojnih hrvatskih banaka, Goran Aleksić, saborski zastupnik Snage i aktivist Udruge Franak, Tanja Miljanić Presečki, potpredsjednica Hrvatske udruge agencije za naplatu potraživanja, i Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, a moderatorica okruglog stola bila je Večernjakova novinarka Valentina Wiesner Mijić.

Koji je model rješenja problema blokada?

Gazivoda: Ideja je model javno-privatnog partnerstva koji uključuje osnivanje tvrtke koja bi se bavila otkupom i restrukturiranjem duga s jasno određenim ciljem i rokom za izvršenje. Sve uz udio prije svega Ministarstva financija, investitora, kao i ministarstava pravosuđa i socijalnog rada. Ideja je da se dug otkupi od svih vjerovnika, ne samo od banaka. Znači, dio duga se otpiše, a druga polovica restrukturira.

Kako vidite javno privatno partnerstvo države i institucije koja bi se bavila otkupom i restrukturiranjem duga?

Gazivoda: Ideja je da Ministarstvo financija, uz porezne olakšice koje bi se nudile vjerovnicima koji bi prodavali svoj dug, sudjeluje i u radu same institucije kroz sudjelovanje u Nadzornom odboru i kroz izdavanje garancije za dobro izvršenje posla koja bi u slučaju dosezanja, odnosno ostvarenja cilja, garantirala i povrat investitorima od investicija.

Koliko je bankama prihvatljiva ideja o prodaji duga?

Adrović: Vrlo je opasno svake godine u društvu najavljivati da će doći do općeg oprosta duga, to sasvim sigurno ruinira financijsku disciplinu i nije nikome u interesu. Ni vjerovnicima ni dužnicima i mislim da tome treba pristupati izrazito oprezno jer može samo pogoršati situaciju. Dakle, općeg oprosta duga po meni ne bi trebalo biti. Kada govorimo o mogućem oprostu duga, onda možemo govoriti samo o onim ljudima koji su zaista ugroženi, čija je egzistencija ugrožena i koji, rekao bih, u duljem vremenskom razdoblju ne mogu otplatiti svoj dug iz opravdanih razloga – kao što je to nedostatak posla ili bolest. Treba sjesti i o tome razgovarati. Takav bi stav trebao biti, u principu, svih nas ako mislimo dobro ovom društvu. Znamo da se svaki pojedinačni slučaj vrednuje i mora se vrednovati u skladu s regulativom pod koju spadaju banke, a u krajnjoj liniji postoji regulativa nad kojom stoje i ostali vjerovnici, a to su porezni organi, ne može se angro zaključivati, nego je svaki slučaj pojedinačan i važan za sebe.

Kada smo već kod regulative, trenutačna regulativa bankama predviđa porezne olakšice za otpisani dug?

Adrović: To ne možemo nazvati poreznom olakšicom. Dakle, ako sam ja otpisao sto kuna, a zakon kaže “možda ćemo vam oprostiti plaćanje poreza na dobit na to”, možda, dakle, nema automatizma, onda to nije porezna olakšica. Porezna olakšica bi bila, ono što shvaćamo u inozemstvu kao poreznu olakšicu: ako ja vama otpišem sto jedinica duga, od svoje porezne osnovice mogu otpisati sto jedinica duga. To je porezna olakšica. Dakle, na dug koji smo otpisali nećemo platiti porez na dobit. To je normalna situacija.

Znači, očekuje se da se država preciznije izjasni?

Adrović: Apsolutno. Mislimo da, ako država misli zainteresirati sve vjerovnike, to stvarno mora biti nekakva porezna olakšica.

Kad govorimo o agencijama za naplatu potraživanja, koliko su otpisi uobičajeni i kako odlučujete kome ćete otpisati dug, a kome ne?

Miljanić Presečki: Svaki je dug i svaki klijent individualan. Ne možete znati je li netko došao u taj problem zato što nije imao posla ili je netko precijenio svoje financijske mogućnosti. U skladu s tim sve agencije koje djeluju u Hrvatskoj i koje su članice Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja pokušavaju dogovoriti otplatni plan s klijentom. Znam da se nas percipira kao utjerivače dugova koji kucaju na vrata, ali ništa od toga nije naša praksa. Mi, da bismo izbjegli troškove koji mogu teretiti klijenta, s njima pokušavamo dogovoriti razne modele naplate koji na koncu ovise o njihovim trenutačnim mogućnostima i financijskom stanju. One klijente s kojima postignemo dogovor posebno povoljno tretiramo, pa su kod njih i mogući otpisi. Oni budu nagrađivani.

Kao rješenje problema blokiranih navodi se i promjena ovršnog zakona. Koje se sve izmjene moraju dogoditi?

Aleksić: Treba povećati iznos zbog kojeg se ide u ovrhu nekretnine. Predloženo je 20 tisuća kuna, a naš je prijedlog da bude 50 tisuća kuna. Kompletan ovršni zakon potrebno je mijenjati jer je loš i ide na ruku onima koji utjeruju dugove uime nekoga. Prije svega odvjetnicima. Također je potrebno posebnim zakonom odrediti način na koji banke moraju dati ponovno dužnicima da vrate preplaćene kamate. I treće, ovim ljudima koji su opterećeni kreditima s RBA zadrugama treba omogućiti da se ugovori, ako su ugovoreni u Hrvatskoj, proglase ništetnima.

Zagrebački holding jedan je od većih vjerovnika. Koje metode naplate koristiti prije same ovrhe i jeste li do sada ikada prodavali dug građana?

Dusper: Struktura i udio Zagrebačkog holdinga u ovih 41 milijardu kuna, koliko iznose ukupne blokade za svih 328 tisuća blokiranih građana, ispod je jedan posto. Holding do sada nikada nije koristio prodaju potraživanja kao mogućnost svoje naplate. Mi mjesečno imamo oko 400 tisuća računa koje šaljemo građanima, dva puta godišnje šaljemo opomene, i to otprilike 75 tisuća opomena. Nakon prve opomene 50 tisuća ljudi plati dug. Znači, ostane nam oko 25 tisuća ljudi za koje smo mi onda u prilici poslati ovršni prijedlog. Mi nismo za otpis glavnice, jer lošu ćemo poruku poslati za 95 posto naših građana. No važni su nam socijalno ugroženi, oni su nam prioritet i za njih Grad ima modele razne pomoći.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.

Koji su koraci u pomoći blokiranim građanima?

1. PROMJENA OVRŠNOG ZAKONA Ponajprije onemogućiti višestruki rast duga zbog troškova ovršnog postupka i definirati minimalni iznos iznad kojeg se smije ovršiti nekretnina

2. POREZNE OLAKŠICE ZA OPROST DUGA Kao što je Zakonom o porezu na dobit regulirana mogućnost poreznih olakšica za iznos duga koji otpišu banke, istu bi mogućnost trebalo uvesti i za druge vjerovnike

3. FORMIRANJE RADNE SKUPINE Oformiti radnu skupinu u kojoj će biti predstavnici dužnika, vjerovnika, ministarstava financija, socijalne skrbi i pravosuđa te stručnjaka koji bi trebali naći zajednički model za rješavanje problema blokiranih

4. SOCIJALNI KRITERIJI Odrediti najranjiviju skupinu dužnika koji nemaju nikakvog načina otplatiti svoj dug jer nemaju prihoda, bolesni su ili nemoćni te im otpisati cjelokupno dugovanje

5. SPREČAVANJE VEĆE ŠTETE S obzirom na broj prezaduženih građana i prijeteće situacije iz kojih se generiraju novi blokirani (Agrokor), uložiti veće napore u edukaciju građana o upravljanju obiteljskim financijam

Facebook Komentari