VIDEO Usvojen Lex Agrokor, Bernadić: To je strašno, oni koji prvi daju novac mogu naplatiti iz hrvatskih polja, izvora i imovine

Piše: Dražen Prša

Hrvatski sabor je se sa 83 glasa “za”, 46 glasova “protiv” i 2 suzdržana glasa donio Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, poznatiji kao “lex Agrokor”.

Trgovačko će se društvo, propisuje zakon, smatrati od sistemskog značaja ako zapošljava više od 5000 radnika i ima obveze veće od 7,5 mlrd. kn.

Svim društvima koja udovolje tim kriterijima, a nađu se u gospodarskim teškoćama, omogućit će se jednak pravni okvir za postupanje.

Zakonom se uređuje postupak izvanredne uprave, čija su tijela sud, izvanredni povjerenik, savjetodavno tijelo i vjerovničko vijeće.

Vlada je dala prethodnu suglasnost na prihvaćanje amandmana Kluba HDZ-a i jednog amandmana Kluba zastupnika HNS-a i HSU-a na prijedlog zakona.

Kako je objasnila ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, HDZ podnesenim amandmanom predlaže se da će se u slučaju kada kompanija koja se nalazi u postupku izvanredne uprave uzme kredit koji ima status najstarije tražbine zadržati taj status najstarije tražbine i ako se nagodba ne postigne pa kompanija nad kojom se provodi postupak na kraju ode u stečaj. Time se čuva pravo novih vjerovnika na prednost pri namirenju i u slučaju ako postupak izvanredne uprave ne bi uspio.

Također amandanima HDZ-a predlaže se ukidanje odredbe prema kojoj je bilo propisano da nakon otvaranja postupka izvanredne uprave nije dopušteno pokretanje parničnih, upravnih i ovršnih postupaka i postupaka izvansudske naplate.

Time se, kako se obrazlaže u Vladinu zaključka, jačaju prava iz radnih odnosa. Vlada je suglasna i s amandmanom HDZ-a kojim se jasnije propisuje oslobođenje od obveze objave javne ponude u trenutku sklapanja nagodbi. Vlada je prihvatila amandman kluba zastupnika HNS-a i HSU-a kojim se pojašnjava što su povezana i ovisna društva.

Jasnije se utvrđuje da su to društva sa sjedištem u Hrvatskoj u kojima dužnik drži najmanje 25 posto udjela. Društva s manjim udjelima neće biti obuhvaćena postupkom izvanredne uprave.

Uoči izglasavanja zakona Davor Bernardić (SDP) iznio je primjedbe na amandman 1. “Govori o tome da Vlada ni sama ne vjeruje da će uspjeti u ovome i odgovornost Vlade bacila u ruke Kluba HDZ-a.

“Kao što je riječkom krpicom 1868. Rijeka oduzeta Hrvatskoj, vi vašom “flekicom” Hrvatskoj oduzimati šume, polja i vode”, kazao je Bernardić.

Amandman HDZ-a koji je predložen sinoć znači da se oni koji prvi daju novac mogu naplatiti iz hrvatskih polja, izvora i imovine. To je strašno, kaže Bernardić.

Upozorio je na potrebu zaštite radnika i malih dobavljača. “Vezali ste živote svih građana Hrvatske za Agrokor”, zaključio je Bernardić.

Čelnik HNS-a Ivan Vrdoljak poručio je kako će Klub HNS-HSU biti protiv zakona, “jer to neće popraviti situaciju u Agrokoru, a neće ni sanirati štetu nastalu zbog neodlučnosti i zakašnjele reakcije Vlade.

“Bavili smo se arihivima, a danas je RBA blokirala dobavljače te poručila kako se ‘standstill’ aranžman odnosi isključivo na Agrokor.

To se danas događa, a nedavno je ministar Marić govorio da dobro poznaje stanje u Agrokoru i kako nema straha”, dodao je Vrdoljak. “Štetu za sve ove postupke, sudske tužbe i arbitraže plaćat će građani RH”, zaključio je.

Branko Bačić u ime Kluba HDZ-a Bernardića je pitao – je li svjestan što je iznio za govornicom?.

“Cilj ovog zakona je stabilizirati poslovanje sistemske tvrtke kako se ne bi narušilo funkcioniranje nacionalnog gospodarstva. Da bi netko značajnim novcima pomogao tvrtki da nastavi poslovati, naravno da traži određena jamstva i sigurnost.

Agrokor bankama duguje 5 mlrd. eura i da nema ovog zakona – vjerovnici bi se namirivali iz imovine dužnika”, rekao je Bačić.

Peđa Grbin (SDP) rekao je novinarima u Saboru kako je od tri HDZ-ova amandmana sporan prvi, “dakle onaj kojim se vjerovnicima novog zaduženja, a tu se prije svega radi o bankama”, u Agrokorovu slučaju ruskim, “daje apsolutno prvenstvo u namirenju njihovih tražbina”.

“To znači da će se novo kreditno zaduženje Agrokoru moći davati bez ikakvog ekonomskog rizika za vjerovnike i oni će imati apsolutno pravo prvenstva namirenja čak i ako postupak izvanredne uprave ne uspije i Agrokor u cijelom svom sastavu ode u stečaj”, upozorio je.

“To znači da tim amandmanom na neki način pretvaramo Hrvatsku u koloniju ruskih financijskih interesa”, poručio je SDP-ov zastupnik.

Klubovi zastupnika SDP-a, HDZ-a i HNS-a zatražili su stanku od 10 minuta uoči glasovanja. Arsen Bauk (SDP) stanku je zatražio jer je “usvojenim amandmanima zakon bitno izmijenjen”. Tijekom glasovanja o amandmanima zastupnici SDP-a nisu se ni uključivali, iako su bili u dvorani.

Petrov je utvrdio da postoji kvorum. Ministrica Martina Dalić kazala je kako Vlada prihvaća sve amandmane Odbora za zakonodavstvo. Prihvaćen je jedan amandman kluba HNS-HSU, dok su ostali odbijeni. Ranije su na sjednici Vlade prihvaćeni amandmani Kluba HDZ-a.

“Klub Mosta će podržati ovaj zakon isključivo kako bi se pokušala zaštititi radna mjesta, ali ćemo inzisitrati na odgovornosti onih koji su u prošlim vladama dozvolili ovakvo ponašanje HNB-a i HANFA-e, da rade suprotno interesima Hrvatske, a u korist gazda”, rekao je Bulj.

Miro Bulj zatražio je stanku zbog pogodovanja HNB-a i stanja u gospodarstvu koji su izazvali HANFA i HNB, no Petrov ga je upitao može li se stanka odraditi nakon glasanja. Bulj je kazao da se s time slaže ako to prihvate i ostali klubovi. Petrov je ipak odredio stanku od 10 minuta, no upitao je Bulja hoće li ipak odmah obrazložiti zahtjev za stankom. Zastupnik je na to pristao.

Izlaganje ministrice Martine Dalić o amandmanima (Foto: Dnevnik.hr) Izlaganje ministrice Martine Dalić o amandmanima (Foto: Dnevnik.hr)

Sjednica je nastavljena, predsjedanje je preuzeo predsjednik Sabora Božo Petrov.

Predsjedavajuća Milanka Opačić zaključila je raspravu i odredila pauzu do 12:30 kad bi se trebalo glasovati o dosad raspravljenim točkama, uključujući lex Agrokor.

Klub zastupnika HDZ-a podržat će prijedlog o razrješenju Jukića. Potom je trebao govoriti Miro Bulj, ali nije bio u sabornici pa je izgubio pravo da govori o ovoj temi. SDP-ov Željko Jovanović istaknuo je kako u tom nacionalnom vijeću nema nijedne žene. Apelirao je na predlagače da za novog člana tog vijeća predlože ženu.

Rasprava o ovoj točki je zaključena. Matko Glunčić, državni tajnik za obrazovanje, potom je obrazložio prijedlog Vlade da se razriješi član Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj dr. Olivera Jukića, jer je stupio na dužnost koja ga priječi u radu u tom vijeću (postao je dekan Visoke škole Virovitica).

Jukić je sam zatražio razrješenje te je ovo samo formaliziranje tog zahtjeva.

Dražen Bošnjaković (HDZ) rekao je da apsolutno podržava izmjene Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, jer one omogućavaju lakše pribavljanje potvrda koje su građanima potrebne za niz stvari, ne samo vezano uz kandidaturu na izborima. Nadalje, građani su pritom oslobođeni plaćanja pristojbi.

Culej je naveo kako ima i ljudi koji su na sudovima u Vukovaru godinama, zbog ratnih zločina, a suci ih još nisu procesuirali. Nadovezao se i Glasnović, koji je situaciju u RH usporedio s Paragvajem.

Darko Parić istaknuo je kako Culej već duže vrijeme ističe Vukovar i zakon o ćirilici, a i HDZ je dignuo ruku za taj zakon. Zamolio je Culeja da prestane to stalno isticati kao potez SDP-a.

Stevo Culej je ponovno ukazao na osobe koje su bile u Saboru, “a bile su osumnjičene za najteže oblike ratnih zločina”. Naveo je i da postoje ljudi koji će se možda htjeti kandidirati za (grado)načelnike, a vlast ih je u određenom trenutku za nešto kaznila. Pritom je naveo primjer osoba koje su bile u Stožeru za obranu Vukovara. “Neće njima valjda biti onemogućeno da se u gradu za koji su se borili kandidiraju za neku funkciju.”

Željko Glasnović pitao je može li se osoba ponovno kandidirati na izborima ako ne počini kazneno djelo tijekom 2, 3 godine? Nadalje, istaknuo je kako ima niz dužnosnika iz prošlog sustava koji “su svi postali sveti i svi se mogu kandidirati”.

Jelković je kazala kako je propisan postupak brisanja kaznene evidencije kad se za to ispune uvjeti. Nakon toga se osoba može kandidirati.

Marija Jelkovac je u ime Kluba zastupnika HDZ-a kazala kako su pravne posljedice osude i kaznene evidencije dosad bile provođene parcijalno. Pojasnila je razlike između općeg i posebnog uvjerenja o (ne)kažnjavanju. Dodala je kako je njezin klub podržati zakon.

Potpredsjednica Sabora Milanka Opačić otvorila je sjednicu. Za razliku od uobičajene prakse, danas nijedan zastupnik ni klub zastupnika nije podnio zahtjev za stankom.

Sjednica je nastavljena izlaganjem predlagatelja o dopuni Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji po hitnom postupku.

Maro Krstić je u ime Kluba zastupnika Mosta pojasnio da su izmjene ovog zakona koje se predlažu – tehničke naravi.

Facebook Komentari