Banac: Sramotno je da u Hrvatskoj branimo propali režim i diktaturu, riječ je o opstrukciji umotanoj u celofan

Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista u srijedu je u Saboru održao okrugli stol o svom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.

Okrugli stol organiziran je u skladu sa zaključkom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu od 24. ožujka potvrđenim na plenarnoj sjednici 29. travnja, kojim se predlagatelj zakona obvezuje na pribavljanje mišljenja Hrvatskog državnog arhiva (HDA), Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Pučke pravobraniteljice i Povjerenice za informiranje o pitanjima na koja se odnosi Konačni prijedlog zakona.

Na okruglom stolu su uz članove Kluba zastupnika MOST-a sudjelovali zastupnik Zlatko Hasanbegović, v.d. ravnatelja HDA-a dr.sc. Mario Stipančević, predstavnici AZOP-a Igor Vulje i Patricio Marcos Petrić, Povjerenica za informiranje Anamarija Musa, Pučka pravobraniteljica Lora Vidović, povjesničar dr. sc. Ivo Banac te odvjetnici Siniša Pavlović i Zrinka Pavlović.

Predsjedatelj okruglog stola Nikola Grmoja uvodno je pozvao sve sudionike da se s konkretnim prijedlozima uključe u raspravu koja bi trebala polučiti kvalitativno unaprjeđenje Prijedloga zakona s ciljem dostupnosti arhivske građe, prevladavanja ideoloških podjela u društvu i stvaranja društva neopterećenog prošlošću.

Težište rasprave stavljeno je na primjedbe u pogledu zaštite osobnih podataka, provođenja testiranja razmjernosti interesa javnosti, opasnost moguće diskriminacije te stupanj klasificiranosti podataka arhivskog gradiva.

Osvrnuvši se na relevantno europsko zakonodavstvo i preporuke Vijeća Europe u pogledu javnog interesa za potpuno otvaranje arhiva bivših totalitarnih režima te minimalni set načela za uređenje pristupa arhivima, odvjetnik Siniša Pavlović pohvalio je inicijativu MOST-a te dodao kako članice EU-a u svoje zakonodavstvo mogu unijeti i više od navedenog minimalnog seta načela, a u svrhu informiranja javnosti i za potrebe znanstveno-istraživačkoga rada u svezi s ponašanjem totalitarnih režima, genocidom, ratnim režimima i holokaustom.

Pavlović je izrazio svoje neslaganje s određenim u javnosti iznesenim prigovorima na Prijedlog zakona u pogledu potrebe za provedbom testiranja razmjernosti interesa javnosti radi sprječavanja povrede osobnog ugleda ili časti pojedinačnih osoba, smatrajući kako je riječ o „prikrivenom političkom neslaganju“.

K tome je Pavlović naveo kako je stupanj klasificiranosti arhivske dokumentacije u Hrvatskoj sa 80 posto nelogično visok u odnosu na europski prosjek od 4 posto, apelirajući kako je „vrijeme da institucije počnu raditi svoj posao“.

Ivo Banac zastupa načelo otvorenosti arhiva bez ikakvih ograda za sve zainteresirane građane, ukazavši prema vlastitom iskustvu na izvjesnu arbitrarnost u odobravanju pristupa arhivskoj građi u proteklim desetljećima, koju bi donošenjem zakona trebalo onemogućiti.

Sramotno je da u Hrvatskoj branimo propali režim i diktaturu, arhive smo trebali otvoriti već 1991. godine. Riječ je o opstrukciji umotanoj u celofan kako bi se postupak otvaranja arhiva što je više moguće odugovlačio, kazao je Banac.

Mario Stipančević, v.d. ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva, pozdravio je mogućnost transparentnog i kvalitetnog te vremenski održivog pružanja informacije korisnicima HDA-a, ukazavši na potrebu reguliranja određenih operativnih poteškoća u preuzimanju arhivske građe i nedostatnih ljudskih kapaciteta.

Naša struka zainteresirana je za operativnu dokumentaciju arhivskog gradiva odnosno za pripremu preciznog popisa gradiva i mjesta gdje se ono nalazi, te da se u pogledu dostupnosti arhivskog gradiva propišu jasni kriteriji dostupnosti bez potrebe tumačenja većeg broja različitih propisa, istaknuo je Stipančević.

Povjerenica za informiranje Anamarija Musa navela je da su brojne države regulirale pitanje arhiva posebnim zakonima, istaknuvši kako je dostupnost informacija ljudsko pravo.

Naglasila je, međutim, potrebu osnivanja posebnog nadzornog tijela koje bi donosilo rješenja o dostupnosti arhiviranih podataka, s čime se nije složio zastupnik Zlatko Hasanbegović koji smatra kako je svaka građa javno arhivsko dobro. Ujedno je iskazao stav o protuzakonitosti svojedobnog darovnog ugovora SDP-a, kojim je „okljaštreno gradivo“ bivšeg sustava predao HDA-u uz obvezu ograničenja korištenja.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović smatra kako bi pitanju otvaranja arhiva trebalo pažljivo pristupiti kako se rezultati procesa ne bi zloupotrijebili u političke svrhe.

Nijedna politička opcija nema monopol nad tumačenjem povijesti, kazala je Vidović koja zastupa potrebu provedbe testa razmjernosti privatnog i javnog interesa u pojedinačnim i konkretnim slučajevima, osobito u pogledu kategorije „posebno osjetljivih podataka“, a kako bi se spriječila opasnost diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

Vidović stoga zagovara postojanje pluralističnog, stručnog i neovisnog tijela koje bi odlučivalo u takvim slučajevima, a da se pritom poštuje Zakon o pravu na pristup informacijama. Nadalje je ukazala na potrebu ispravljanja određenih nomotehničkih neujednačenosti u Prijedlogu zakona.

AZOP nema zadrške oko javne dostupnosti arhivske građe, izuzev u određenom segmentu osobnih podataka, kada bi se zbog jednog cilja eventualno narušila prava drugih osoba, zbog čega bi provođenje testa razmjernosti interesa javnosti bilo preporučljivo.

Europska Uredba o zaštiti tajnosti osobnih postupaka, koja na snagu stupa 2018. godine, jasno navodi kako pojedinci sudionici represivnog aparata u nekom totalitarnom režimu ne uživaju zaštitu osobnih podataka, zaključili su Igor Vulje i Patricio Marcos Petrić.

Facebook Komentari