HNB u priopćenju otkrio kriminal banaka oko Agrokora i svalio na Vladu da je trebalo mijenjati zakon

HNB kontinuirano provjerava izloženost banaka te, ukoliko smatra potrebnim, poduzima mjere da se ona umanji. Stabilnost financijskog sustava je osigurana i time je HNB ispunio svoju regulatornu obvezu. Istovremeno, Hrvatska narodna banka nije u mogućnosti – zbog zakonom utvrđene povjerljivosti supervizorskog postupka – govoriti o pojedinim postupcima i poduzetim mjerama u okviru nadzora koji kontinuirano provodi.

Kreditiranje klijenata koji ta sredstva potom koriste za trgovačko kreditiranje trećeg u okviru svoje redovne poslovne aktivnosti spada u svakodnevno poslovanje banaka. Pri tome je banka dužna obratiti pažnju jesu li korisnici kredita povezani s poduzećima s kojima posluju na bilo koji od tri načina: vlasnički, upravljački ili gospodarski. Ukoliko jesu, onda se ograničenja velike izloženosti definirana Uredbom 575/2013/EU (dalje Uredba 575; članci 387.-403.) primjenjuju ne na pojedinog korisnika kredita nego na skup povezanih osoba. Osim toga ovu problematiku dodatno regulira i Odluka o velikim izloženostima kreditnih institucija (NN. br. 2/2010 i 160/2013.).

Vlasnička i upravljačka povezanost lako su dokazive, međutim gospodarska povezanost pitanje je politike banke te ne postoje jasni kriteriji po kojima se određuje. To je pitanje pokriveno Uredbom 575 i Odlukom o velikim izloženostima kreditnih institucija, no po pitanju prepoznavanja gospodarske povezanosti dano je diskreciono pravo pojedinim bankama da definiraju standarde gospodarske povezanosti. U tom smislu HNB kao supervizor može, polazeći od standarda koje primjenjuju pojedine banke, definirati prikaz na razini sustava, no davanje naloga za primjenu tog prikaza u računovodstvenim i operativnim evidencijama banaka moguća je samo u neupitnim slučajevima jer propisi bankama daju jasnu diskreciju na tom području.

Sve su banke financirale klijente koji su koristili kredite za financiranje robe prodane svojim kupcima. Sve su banke ispravno primjenjivale kriterije upravljačke i vlasničke povezanosti, no dio banaka po našem viđenju nije na odgovarajući način primjenjivao kriterije gospodarske povezanosti, odnosno HNB je uspješno poduzimao mjere prema tim bankama u slučajevima gdje je gospodarsku povezanost bilo moguće dokazati. Postoje indicije da su usprkos provedenim mjerama i danim nalozima neke kreditne institucije nalazile načina preuzete rizike prikriti pred regulatorom.

HNB je u potpunosti svjestan situacije i ne postoje potrebe za provođenje novih provjera; naš je nadzor kontinuiran.

Mogući prekršaji zakona ustanovljeni su u pojedinim slučajevima, a neki su i dokazani u okončanim prekršajnim postupcima. Rizici koje su banke preuzele mogli bi imati utjecaja na imovinu njihovih dioničara, ali ne i na stabilnost financijskog sustava. Ukupni otpis prepoznatih rizika po najvećem prepoznatom vezanom riziku ne bi, ni u slučaju punog otpisa svih potraživanja, izazvao regulatornu slabost na razini sustava, niti bi i jednu pojedinu banku učinio insolventnom. Međutim, dio banaka ne bi u tom slučaju izvršavao sve zadane kapitalne zahtjeve, te bi njihovi dioničari morali prikupiti dopunski kapital ukoliko žele nastaviti poslovati.

Na žalost, posljedice prekršaja zakona su samo prekršajne; vjerojatno je sada dobar trenutak za razmatranje uvođenja kaznenog djela protiv financijske stabilnosti, što je neformalno predloženo još 2015., ali tada nije bilo reakcije, priopćili su iz HNB-a.

Facebook Komentari