Najštedljiviji u Pleternici, na zaposlene samo 3,41 % proračuna, najmanja plaća Praniću

Piše: Dražen Prša

Dok više od trećine gradova za plaće izdvaja preko deset posto proračuna, a tek njih 15 ispod šest posto, Pleternica je za plaće u gradskoj upravi 2015. izdvojila 855 tisuća kuna, što je 3,41 posto proračuna.

U gradskoj upravi zaposleno je, uz gradonačelnicu i njezinog zamjenika, tek šest osoba, po čemu je Pleternica grad s daleko najmanje zaposlenih u kategoriji Srednjih gradova.

Prosječna plaća zaposlenika tamo iznosi 4.750 kuna bruto

Nakon što smo, analizirajući službene podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna za 2015. utvrdili koji su gradovi najštedljiviji kada su u pitanju ovih dana aktualna službena putovanja (Kutjevo, Vrbovec, Čabar, Đurđevac i Delnice) i reprezentacija (Imotski, Sisak, Pula, Delnice, Pazin i Zadar), odlučili smo provjeriti koji gradovi najmanje troše na plaće.

Analizirali smo podatke o udjelu izdvajanja za plaće u proračunu te prosječnu visinu plaća u gradovima, također iz izvršenja lokalnih proračun za 2015. godinu, dok su podaci o plaćama samih gradonačelnika dostupni jedino u imovinskim karticama koje su prijavili na početku mandata.

Najštedljiviji grad, pokazalo se, jest Pleternica.

Dok više od trećine gradova za plaće izdvaja preko deset posto proračuna, a tek njih 15 ispod šest posto, Pleternica je za plaće u gradskoj upravi 2015. izdvojila 855 tisuća kuna, što je 3,41 posto proračuna.

Neto plaća od 7.051 kuna, koju je pak u svojoj imovinskoj kartici prijavila gradonačelnica Antonija Jozić treća je najmanja gradonačelnička plaća u Hrvatskoj, kao što je i prosječna plaća zaposlenih u gradskoj upravi – 4.750 kuna bruto treća najniža plaća gradskih zaposlenika u Hrvatskoj.

U gradskoj upravi zaposleno je, prema ovim podacima, 15 ljudi po čemu je Pleternica (ako se izuzmu Novi Marof i Popovača koji ih imaju 14), Grad s daleko najmanje zaposlenih u kategoriji Srednjih gradova.

No, gradonačelnica Jozić ističe kako je ta brojka i manja.

U gradskoj upravi, uz nju i njezinog zamjenika zaposleno je svega šest djelatnika, a broj od 15 se, pretpostavlja, u službenim podacima pojavljuje zbog javnih radova koje su kao projekt financirali preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Što se njezine plaće tiče, ističe kako je to podatak s početka mandata, a plaća joj je sada, zbog porezne reforme, nešto veća.

Što se, pak, plaća gradonačelnika tiče, najniža prijavljena u imovinskim karticama je plaća gradonačelnika Vrgorca Ante Pranića – 4.124 kune neto.

Pranić je, podsjetimo, vlast u Vrgorcu osvojio na prijevremenim izborima u lipnju prošle godine, a prvi gradonačelnički potez bio mu je smanjivanje plaća zaposlenih u gradskoj upravi.

Prosječna plaća od 8.280 kuna bruto u 2015. godini, smanjena je tako na 4.700.

‘Prilikom preuzimanja dužnosti gradonačelnika prije osam mjeseci dočeli su nas milijunski dugovi i nepodmirene obaveze koje su prijetile blokadi gradskog računa. Mjesečni izdaci za plaće gradske uprave i drugih proračunkih korisnika su bili veći od mjesečnih primanja. Jedina mogućnost zadržavanja likvidnosti je bilo smanjenje rashoda za zaposlene. Kako smanjiti rashode, ako ne pođete prvo od sebe?’, kaže Pranić koji se, ističe, vodi mišlju Vlade Gotovca Ne može vlast živjeti kao u Njemačkoj, a narod kao u Zanzibaru. Vlast mora dijeliti sudbinu svog naroda, inače nema vjerodostojnosti ni politike ni političara.

Pranićeva plaća, kaže, prati sudbinu plaća iz proračuna grada Vrgorca.

“Smanjio sam vlastitu plaću za 50 posto u odnosu na svog prethodnika. Masa izdvajanja za plaće gradske uprave u 2015. godini iznosila je 2.463.716,00 kn, u 2016. godini 2.019.661,00 kn, a u 2017. godini 1.496.000,00 kn.

Nikoga nisam primao u gradsku upravu, a sa tri zaposlenika sam sklopio sporazumne raskide ugovora. Istodobno smo podignuli izvorne prihode. U 2015. godini iznosili su 7.117 793 kn, u 2016. godini 8.738. 800,00, a u 2017. predviđamo 10.025. 000,00 kn.

Sa ovim potezima smanjivanja izdvajanja za mase plaća i istodobnim povećavanjem izvornih prihoda dobili smo nužno potrebni investicijski impuls. Vraćamo dugove i istodobno pametno i strateški uložemo u projekte koje prijavljujemo na sve moguće natječaje županijske ili državne razine.

Jedino se na takav način može donijeti nova vrijednost u Vrgorac za korist svih građana. Gradski proračun ne smije biti samo bankomat za plaće, već mora biti razvojni u korist svih građana sviđalo se to nekome ili ne.

To je moja nit vodilja od koje ne odstupam. Nadam se da će dodatnim povećanjem prihoda i plaćenim dugovima doći do povećanja plaća’, zaključuje Pranić.(Gradonačelnik.hr)

Share This Article