Istraživanje pokazalo koliko bi posto građana kažnjavalo Za dom spremni, a koliko komunističko znakovlje

Iako se većina građana slaže sa sankcioniranjem pozivanja na nasilje i diskriminaciju nad određenim skupinama u društvu, zabranu pozdrava „Za dom spremni“ podržava svega 45 posto građana, dok bi komunističko znakovlje kažnjavalo njih 70 posto.

Pokazuje to istraživanje stavova građana provedeno unutar projekta „Govor mržnje u Hrvatskoj“ kojeg su u petak na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu predstavili profesori Nebojša Blanuša, Enes Kulenović i Zoran Kurelić, piše Forum.tm.

U sklopu projekta predstavljen je i istoimeni zbornik u kojem se nalaze radovi profesora s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta u Rijeci te FPZG-a. Riječ je o prvom multidisciplinarnom, znanstvenom istraživanju fenomena govora mržnje u Hrvatskoj čiji rezultati vjerno oslikavaju rascjep koji se nalazi između građana kada je riječ o svjetonazorskim pitanjima, iz čega pak proizlaze različite interpretacije o tome što je govor mržnje.

Name, odgovore 1000 ispitanika o tome treba li zabraniti pozdrav „Za dom spremni“ i komunističke simbole, istraživači su povezali s njihovim odgovorima na potpitanja o religiji, povijesnim ličnostima, zadovoljstvu demokracijom. Tako, recimo, odgovori na jedno od pitanja, je li bolja demokracija ili su društvu potrebne autoritarne vođe, pokazuju da oni koji smatraju da su društvu potrebne snažne vođe uglavnom su oni ispitanici koji ne bi zabranili „Za dom spremni“ te koji podržavaju Franju Tuđmana.

„Tu su razlike i s obzirom na politički svjetonazor. Najmanje bi zabranjivali oni koji sebe identificiraju s nacionalizmom, a oni koji bi najviše zabrinjavali su liberali. Čak 70 posto smatra da bi trebalo zabraniti komunistička obilježja, što je neka vrsta obračunavanja s prošlošću“, rekao je profesor Blanuša koji inače na FPZG-u predaje kolegije o političkoj i socijalnoj psihologiji te o povijesti nacionalizma.

Rezultati pokazuju da su građani koji su skloni zabrani simbola i znakovlja izrazito nezadovoljni demokracijom, dok ispitanici koji nisu skloni zabranama uglavnom dolaze s desnog spektra.

Kada je riječ o preferenciji političkih stanaka, postoji jaz između birača opozicije koji bi zabranjivali fašističke simbole, dok su oni koji ne podržavaju sankcioniranje pozdrava „Za dom spremni“ uglavnom skloniji HDZ-u. Zabranu tog pozdrava ne podržavaju ljudi skloniji religiji. S obzirom na regiju, za razliku od stanovnika Dalmacije i Slavonije koji pozdrav Za dom spremni ne bi zabranili, ispitanici iz sjeverne Hrvatske te Istre, Primorja i Gorskog Kotara skloniji su kažnjavaju „Za dom spremih“ građana, što istraživači tumače kao posjednicu ratnih događanja.

Govoreći o pravnom aspektu zabrane govora mržnje, profesor Enes Kulenović dotaknuo se američkog modela u kojem se država izuzima iz pravne regulacije, odnosno, gdje govor mržnje nailazi na osudu javnosti i gdje se kažnjava u školama, sveučilištima, medija. Takav model pretpostavlja da društvo samo regulira takve ispade, što u Hrvatskoj ipak nije slučaj.

Facebook Komentari