Plenković: Vlada ima odgovornost štititi ukupno funkcioniranje hrvatskoga gospodarstva i financijskog sustava

Piše: Dražen Prša

Predsjednik Vlade pozdravio je održavanje konferencije o podršci radu CEKOM-a, jer predstavlja potporu našim poduzetnicima i znanstveno-istraživačkim institucijama u realizaciji projekata koji će pridonijeti tome da Hrvatska dugoročno, s trenutnih 0,81% BDP-a izdvajanja za istraživanje i razvoj, krene prema poželjnih 2%.

“Uvjeren sam da će omotnica nepovratnih europskih sredstava, koja u ovom ograničenom pozivu ukupno iznosi oko 100 milijuna eura za 34 kandidature, omogućiti brojnim županijama da u kontekstu pametne specijalizacije bude dodatna vrijednost ravnomjernom regionalnom razvoju.

To je cilj ove Vlade i važno je da naši ljudi osjete konkretnu korist za pojedine projekte i pojedine krajeve Hrvatske, iz onoga što nam daje europski proračun”, kazao je Plenković.

Na upit o najavljenome prijedlogu zakona o sistemski važnim kompanijama, Plenković je kazao da hrvatska Vlada i država imaju odgovornost pronaći zakonska i institucionalna rješenja za velike tvrtke, važne za ukupno funkcioniranje hrvatskoga gospodarstva i financijskog sustava, kada se one nađu u poteškoćama.

“Prije svega, htjeli bismo da Agrokor, njegov vlasnik i uprava, njegovi potencijalni kreditori, pronađu rješenje koje bi dovelo do svježe likvidnosti i rješavanja obveza prema dobavljačima za osiguravanje rada kompanije, generiranje novih prihoda i sigurnost zaposlenika.

Naravno da kao jedan okvir i svojevrsni plan, ukoliko dođe do nekog drugog scenarija, težimo pronalaženju odgovarajućeg zakonskog rješenja.

Zakon se finalizira, učinit ćemo sve da on bude spreman za sjednicu Vlade, koja je zbog činjenice da ja putujem danas na Maltu, zakazana za petak”, odgovorio je predsjednik Vlade.

Naglasivši da hrvatski Ustav štiti vlasništvo, slobodu poduzetništva i jednakost, Plenković je najavio da će Vlada učiniti sve da zakon bude u skladu s Ustavom te da na njemu rade kompetentni stručnjaci za to područje.

“Kao Vlada, imamo odgovornost štititi ukupno funkcioniranje hrvatskoga gospodarstva i financijskog sustava. Brojne članice EU i druge zemlje znale su se ponekad naći u sličnim okolnostima i većina njih je posezala za posebnim, izvanrednim zakonskim rješenjima koja su za takve situacije bila najprimjerenija. Tu nije ništa sporno, naprotiv”, upozorio je Plenković.

Istaknuo je da, u skladu s hrvatskim političkim i pravnim sustavom, svi zainteresirani mogu pridonijeti kvaliteti normativnih rješenja i imat će prigodu za to u fazi kada zakon, nakon što ga Vlada prihvati, krene u raspravu u Hrvatskom saboru.

“Bude li konstruktivnih rješenja koja mogu biti bolja nego u prijedlogu zakona, uvijek možemo biti otvoreni za to, ali u ovom trenutku stručnjaci rade na tekstu koji će biti kvalitetan, i to ne samo za jednu kompaniju, nego ponavljam, za sve sistemski važne kompanije u kojima je broj zaposlenika veći od 8 tisuća i koje imaju daleko veće prihode nego većina drugih društava, odnosno kompanija u Hrvatskoj”, zaključio je predsjednik Vlade.

Na upit o mogućem povećanju cijene plina s početkom travnja, Plenković je napomenuo da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike imalo zadaću detaljno pregledati strukturu cijene plina te pronaći margine za smanjivanje određenih elemenata, koji su i smanjeni.

“Cijena plina na europskom tržištu varira. Zadaća ove Vlade je učiniti sve napore da naši građani to što manje osjete, i mislim da će tako i biti”, stava je Plenković.

Plenković je rekao kako je Hrvatska članica Europske unije koja će imati najmanje posljedica od izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Unije, što su pokazale i naše analize i analize Europske komisije.

Rekao je da se danas očekuje pismo britanske premijerke Therese May europskim institucijama o aktiviranju članka 50. Lisabonskog ugovora te bi se 29. travnja 2017. trebalo održati Europsko vijeće.

“Mi ćemo tada dati smjernice za pregovarački tim Europske unije, koji u ime Komisije vodi Michel Barnier. Sve su države članice uključene u izradu smjernica”, dodao je.

Ocijenio je da je britanski referendum o napuštanju Europske unije bio jedna velika i krupna pogreška jer su Britanci imali izuzetno dobar status i mnoge koristi od članstva te će najviše negativnih posljedica imati sama Britanija.

Osvrnuo se i na pet scenarija budućnosti Unije koje je nedavno iznio predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, poručivši da je riječ o realnoj analizi i podlozi za daljnje rasprave na temelju detaljnih stručnih i analitičkih dokumenata koje će Komisija pripremati sljedećih mjeseci.

Istaknuo je kako je za Hrvatsku mnogo važnija nedavno usvojena Rimska deklaracija. „Želimo Europu koja je sigurna, prosperitetna, socijalna i globalno relevantna“, dodao je.

Rekao je da Europa više brzina postoji godinama, pojasnivši da su najpoznatiji primjeri Eurozona i Schengenski prostor te da Hrvatska nastoji ispuniti kriterije za ulazak u oba prostora.

“„Važno je da proces integracije onih zemalja koje su ambicioznije bude uključiv, da se to ne pretvori u scenarij u kojem oni koji su utemeljitelji ili veliki i moćni, imaju nekakav uži krug i vode Europu u jednom smjeru, a mali se kasnije priključuju ili ne priključuju”, upozorio je.

Upitan o “Deklaraciji o zajedničkom jeziku”, predsjednik Vlade Plenković kazao je da je da je hrvatski jezik definiran Ustavom Republike Hrvatske.

„Hrvatski jezik je jedan od službenih jezika Europske unije, za mene je to jedino bitno, a o nekim neformalnim inicijativama mislim da na ozbiljan način ne moramo trošiti riječi“, odgovorio je.

Facebook Komentari