Nakon što riješi pljačku na kamatama, Aleksić će se posvetiti problemu blokiranih građana

Bivši aktivist Udruge Franak, saborski zastupnik Snage Goran Aleksić ne gubi ni dana na svom radnom mjestu, a da ne progovori o problemu kamatnih marži, prekršajnih prijava, Ovršnog zakona…, čak i kad je ispred njega – prazna sabornica. Za Večernjak govori o akcijama koje planira.

Podršku javnosti dobili ste kao predstavnik Udruge Franak, a u Saboru ste sada kao zastupnik Snage. Gdje prestaje jedno, a počinje drugo?

Franak je i dalje udruga. Međutim, Snaga je u pravom smislu riječi produljena ruka Franka. Svaka udruga ima pravo politički djelovati, makar nije politička stranka. Članstvo je dalo svoje mišljenje o političkom angažmanu kroz upitnik u kojem se 90 posto anketiranih izjasnilo za kandidaturu, a ja sam dobio najveću podršku.

Prije dvije godine razgovarali smo na prosvjedu uz transparente i policijsko osiguranje, sad sjedimo u saborskom uredu. Što ta promjena znači za vas i ljude koje predstavljate?

Iako nas je švicarski franak doveo u vrlo nezavidnu situaciju, za mene je taj zloćudni kredit bio svojevrsni blagoslov. Kroz njega sam upoznao na desetke predivnih ljudi koji čine Udrugu Franak. Da nije bilo valutne klauzule u CHF, vjerojatno nikada nitko u Hrvatskoj ne bi postavio pitanje o zakonitosti ugovaranja promjenjivih kamatnih stopa. Moj ulazak u zakonodavno tijelo za ljude koji su opterećeni nezakonitim kamatama svakako znači nadu da će se problem riješiti.

Što ste dosad uspjeli ostvariti od onoga što ste postavili za cilj?

U ovih nekoliko mjeseci u Saboru uspio sam na dnevni red staviti prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) kojim bi se konačno riješio problem bankarskih manipuliranja kamatnim stopama. U HNB-u se izrađuje kalkulacija posljedica eventualnog donošenja tog zakona za dužnike i za banke. Razgovarao sam s nadležnima i o problemu dužnika koji su ugovarali kredite sa stranim zadrugama koje nemaju licencu za rad u Hrvatskoj. Dao sam i čitav niz prijedloga izmjena Ovršnog zakona, kojima bi se, između ostalog, spriječila ovrha u slučaju da je dužnik opterećen kreditom s nezakonitim kamatnim stopama. A takvih je dužnika oko 200 tisuća. Prije ulaska u Sabor, kao aktivist Franka radio sam na izradi kolektivne tužbe koja je završila djelomičnom, a možda će uskoro i potpunom pobjedom na sudu.

Fokusirani ste na vrlo konkretan dijapazon tema…

U Sabor sam i ušao zbog tih tema. Nakon što ih eventualno riješimo, imam se namjeru posvetiti problemu blokiranih građana. Nedavno sam čitao u Večernjem listu članak u kojem se predstavlja prijedlog bankara Gazivode i smatram da bi se tome trebalo pristupiti baš tako. Kroz zakonodavnu proceduru volio bih riješiti i kriterije za zapošljavanje i napredovanje u državnom sektoru.

Kanite li jačati političko djelovanje kao stranka?

U ovom trenutku Snaga se ponajprije oslanja na rad aktivista Franka, uz izdvojene stručne suradnike koji pomažu inkognito. Želimo da nam se pridruže kvalitetni ljudi svih struka koji imaju konkretne prijedloge i rješenja za sve sfere društveno-političkog djelovanja i da za sljedeće parlamentarne izbore možemo eventualno ponuditi kompletnu, stručnu Vladu, gdje će i premijer i ministri biti unaprijed poznati pobijedi li Snaga na izborima.

Postajete li vi profesionalni političar?

Ja jesam profesionalni političar jer sam zamrznuo svoj status u HŽ Infrastrukturi. Spreman sam baviti se politikom dokle god sam zdrav i normalan u glavi. Sad sam pod puno manjim stresom nego dok sam radio ondje gdje nisam ni na koji način mogao doprijeti do nadređenih. Izlaskom iz HŽ-a skinuo sam teret propalih ambicija.

Tko su vam partneri za guranje zakonskih prijedloga? Otvoreni ste za suradnju sa svima, do te mjere da niste dirali u teme poput plagiranja rada ministra!

Imam mišljenje o svemu, ali ja sam u Saboru kako bih pokušao riješiti opisane probleme. Da bih ih riješio, potrebna mi je suradnja ponajprije onih koji vladaju i s njima moram imati kolegijalne odnose pa dio tih odnosa predstavlja i nemiješanje u neke teme koje sada za naše društvo nisu previše važne, nego su možda najviše temelj za stranačko prepucavanje.

Zbog određivanja početnih kamatnih marži u kreditima uspjeli ste organizirati sastanke s premijerom, ministrom financija, guvernerom… Što očekujete?

Prvo što ćemo napraviti jest zajednička tematska sjednica Odbora za pravosuđe i Odbora za financije i proračun. Na njoj će se raspravljati o sudskoj praksi u Hrvatskoj i EU vezanoj za nepoštene ugovorne odredbe i o mogućim rješenjima. Predložit ću Vladi da pripremi izmjene ZPK kojima će se konačno utvrditi metodologija za iznalaženje početnih fiksnih kamatnih marži u svim kreditima s promjenjivom kamatom. Već sam dobio obećanje Mosta da će me u tome podržati, a opozicija jedva čeka da se s time krene.

Razočarao vas je DORH-ov pristup izdavanju pravosudnih “uputa“ kod donošenja presuda o prekršajnim prijavama…

Tu su dva slučaja; prvo naš zahtjev DORH-u da prekršajno goni banke zbog neugovaranja kamatnih marži, no DORH je uzvratio prebacivanjem loptice na HNB koji je po njima jedini nadležan, što jednostavno nije istina jer im Prekršajni zakon jasno omogućava pokretanje postupaka protiv banaka.

Drugi je problem prezentacija prekršajnim sudovima kojom se izražava stav da banke, ako su obavijestile dužnike o kamatnim parametrima prije 1. siječnja 2014., ne podliježu prekršajnoj odgovornosti za neugovaranje kamatnih parametara. Za to smo uputili kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja DORH-u i on je odlučio slučaj prepustiti USKOK-u…

Uskoro će i presuda Ustavnog suda o konverziji. Kakva su očekivanja?

Da će Ustavni sud odbaciti zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o konverziji. Franak je dostavio mišljenje gdje objašnjava i to da banke od konverzije nemaju štetu, nego korist. Treba li bolji dokaz od prošlogodišnje bruto dobiti banaka, veće od 6 mlrd. kn, koja je ustvari neto dobit jer su banke oslobođene plaćanja poreza za trošak konverzije.

Nakon konverzije banke su se „pojagmile“ za klijentima koji su kredite odlučili refinancirati.

Stekao se dojam da ste se s bankama koje nisu imale u ponudi švicarce dogovarali “ispod žita“, a pad kamata onda se prelio na cijelo tržište?

Mi se nismo dogovarali „ispod žita“, nego smo s HPB-om dogovorili da će, osim što već imaju u akciji stambene kredite u kunama, dodatno članovima Franka smanjiti kamatnu stopu za 0,1 postotni bod. Ostalim bankama nije preostalo ništa drugo nego da počnu nuditi još povoljnije.

Što je sa sastankom s Mostom i HDZ-om zbog zakonske regulative „poslovanja“ RBA zadruga?

Zasad je odgođen. Od guvernera Vujčića čuo sam da strane zadruge, ponajprije RBA, nisu imale ni podružnice ni posredništva u Hrvatskoj i kredite nisu smjele ugovarati. To znači da je zakon koji je pripremio Franak potpuno utemeljen, a njime bi se omogućilo da svaka fizička osoba koja je u Hrvatskoj ugovorila kredit s nelegalnom zadrugom može sudski utvrditi ništetnost ugovora. U srijedu sam upitao i premijera Plenkovića je li proučio prijedlog zakona u vezi s nezakonitim kamatnim maržama, na što mi je rekao da za to treba organizirati operativnu grupu na razini Ministarstva financija. Obavijestio sam ga i da očekujem trilateralni sastanak predstavnika Franka, HNB-a i Ministarstva financija, nakon čega je potrebno pokrenuti sve da se zakon pripremi za saborsku proceduru. Složio se. Postajem sve veći optimist u vezi s predloženim izmjenama ZPK.

Facebook Komentari