HGK: Javni dug je stabiliziran, evo što to znači i koliko je još daleko od Maastrichtskih kriterija

Na kraju studenoga prošle godine javni je dug dosegao iznos od 289,7 milijardi kuna, što je 2,3 milijarde kuna više nego u prethodnomu mjesecu i neznatnih 79,2 milijuna kuna više nego u studenome 2015. godine. Tijekom studenoga prošle godine unutarnji je dug povećan za milijardu kuna pretežito kreditnim zaduženjima, dok je istodobno inozemni dug porastao za 1,3 milijarde kuna pri rastu duga po dugoročnim vrijednosnim papirima i rastu kreditnog zaduženja.

Činjenica da je u studenome prošle godine javni dug na godišnjoj razini praktički stagnirao te da je u prethodnih osam mjeseci bilježen njegov međugodišnji pad upućuje na to da je, nakon kontinuiteta neodrživo visokog rasta, razina javnog duga konačno stabilizirana.

To u okolnostima rasta BDP-a povoljno utječe na stupanj zaduženosti države jer se smanjuje udio javnog duga u BDP-u čime će se, nakon osam godina rasta, zabilježiti smanjenje ovog pokazatelja s pozitivnim učinkom na makroekonomsku stabilnost zemlje i mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga.

Pozitivni pomaci povezani su s dinamiziranjem gospodarskog rasta i uspješnom fiskalnom konsolidacijom, pri čemu je znatno niži proračunski manjak ograničio potrebu države za financiranjem (u jedanaest mjeseci prošle godine državni je proračun zabilježio za 6,7 milijardi kuna manji proračunski manjak nego prethodne godine).

Uz to, visoka likvidnost domaćega financijskog tržišta i na njemu povoljniji uvjeti financiranja rezultirali su većom orijentacijom države na domaće zaduživanje pa je, stoga, na godišnjoj razini, unutarnji dug opće države povećan za 8,8 milijardi kuna ili za 5,1%, dok je istodobno inozemni dug smanjen za 8,7 milijardi kuna ili za 7,4%. U takvim je okolnostima u studenome prošle godine udio domaćeg duga u ukupnom javnom dugu dosegao 62,1%, što je tri postotna boda više nego u istomu mjesecu 2015. godine.

U jedanaest mjeseci 2016. godine razina javnoga duga ukupno je povećana za 104,8 milijuna kuna, pri čemu je unutarnji dug povećan za 8,4 milijarde kuna, dok je istodobno inozemna komponenta duga smanjena za 8,3 milijarde kuna.

Najveći dio prirasta duga na domaćem tržištu odnosio se na povećani dug na temelju obveznica (za 14,4 milijardi kuna), dok je stanje kreditnoga duga i duga po trezorskim zapisima smanjeno za 4,9 odnosno, 1,1 milijardu kuna.

Na inozemnom su tržištu smanjene sve komponente državnoga duga, a najviše stanje duga po obveznicama (za 7,7 milijardi kuna) i po kreditima (za 0,6 milijardi kuna). Pri rastu duga središnje države, stanje duga smanjile su ostale sastavnice opće države (fondovi socijalne sigurnosti za 1,1 milijun kuna i lokalna država za 577,6 milijuna kuna), pri čemu dug središnje države determinira ukupna kretanja jer čini 98,5% javnog duga opće države.

Pri nastavku gospodarskog rasta i konsolidacije javnih financija ocjenjujemo da će se u ovoj godini nastaviti pozitivne tendencije kretanja javnog duga prema razini od 81,5% BDP-a koliko je za 2017. godinu planirano u Strategiji upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017. – 2019. To će pozitivno utjecat na mogućnost napretka u kreditnom rejtingu zemlje i time na stvaranje povoljnijih uvjeta inozemnog financiranja za državu i tvrtke. Pritom je udio javnog duga u BDP-u i dalje visok i kreće se iznad Maastrichtskih kriterija od 60% te iznad medijana država s istim kreditnim rejtingom (51,4% prema agenciji Fitch), kažu u HGK.

dug opće države

Facebook Komentari