Članovi su različitih profesija, od povjesničara, pravnika, politologa, liječnika, bivšeg ministra kulture, bivše predsjednice Ustavnog suda u Vijeću za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima od Drugog svjetskog rata do proglašenja neovisnosti.
Premijer Andrej Plenković poručio je kako je rad Vijeća, koliko god na prvi pogled djelovalo da brine o prošlosti, usmjeren na budućnost i nadilaženje društvenih podjela. Novim generacijama moramo prenijeti razumijevanje tragedije sustavnih kršenja ljudskih prava za vladavine nedemokratskih režima 20. stoljeća, kazao je Plenković.
Na čelu će im biti predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, koji je rekao da je osnivanje ovoga vijeća test zrelosti društva za suočavanje s problemima koji u njemu dominiraju. Mnoge su zemlje prošle taj put. Imamo pozitivna iskustva i nadam se da će ovo vijeće naći snage da usuglasimo sve te bolne teme. Nadam se da će članovi vijeća biti motivirani za jedan povijesni iskorak, izjavio je Kusić.
O Vijeću smo u Temi dana razgovarali s profesorom Neviom Šetićem s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile te profesorom Tvrtkom Jakovinom sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Profesor Šetić jedan je od članova vijeća. Rekao je kako je prihvatio tu dužnost jer smatra da je potreba rekonstitucija hrvatskog društva s obzirom na sve što se dešava u posljednjem desetljeću. Ovo su odluke za budućnost koje bi trebale rasteretiti teret prošlosti. Hrvatsko društvo često putuje na relaciji prošlost-prošlost što udaljava mlade od zauzimanja za boljitak društva. Oko tumačenja novije povijesti trebat će biti postignut visok stupanj konsenzusa kako bi teret prošlosti manje smetao budućnosti, naglasio je Šetić.
Tvrtko Jakovina rekao je kako se nikada ne bi odazvao u nešto što neće imati nikakav rezultat. To bi bio divan put, no to nije posao povjerenstva. Propisivanje načina na koji ćemo gledati na prošlost priliči nedemokratskim režimima. Ne postoji konsenzus o prošlosti i tu činjenicu neće promijeniti povjerenstvo, naglasio je Jakovina. Povijesna struka u Hrvatskoj je jako slaba, nema stvarne želje da se razriješe stvari, smatra Jakovina. Istaknuo je kako će vijeće poslužiti premijeru da se skloni iza njega bar još godinu dana.
Prema mišljenju ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazora – ako se uspije utjecati na opću društvenu klimu, da se stvari gledaju racionalno, da se prihvate činjenice, osude totalitarni režimi – povjerenstvo je puno učinilo.
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić rekao je kako je i bez komisije jasno da je Za dom spremni neprimjeren, i bez komisije jasno je da je nedopustivo marširanje neonacističkih snaga u centru Zagreba. Nek se suoče sa sadašnjošću a ne s prošlošću. Nek se suoče s nasiljem diljem ulica i trgova širom Hrvatske, rekao je Bernardić.
Profesor Šetić nije se složio s Bernardićevom konstatacijom. To nije razina na kojoj vijeće može djelovati. Suvremeno hrvatsko društvo traži višu svijest o sebi kako bi bio subjekt života u vlastitoj zemlji, kako bi mogao stvarati. Ne možemo samo stavaljati pod noge te terete koji se ovdje izvlače.
Ne razumije čemu tolika skeptičnost. Ovo je jedan pokušaj namjenjen svima. Prvi aksiom suvremenih društva kaže da se ta društva rađaju za sve, a ne samo za neke. Svi moramo doprinijeti da bolje vidimo sadašnjost. Ako stalno putujemo na relaciji prošlost – prošlost govoreći da je dovoljno ne razumijemo, kad ćemo biti u sutrašnjosti, upitao je Šetić.
