Dr. Ante Starčević, otac domovine, filozof, mislilac i političar ispred svoga vremena premalo zastupljen u javnosti

Hu-benedikt

Piše: Dražen Prša

Na adresu redakcije stiglo je priopćenje dopredsjednice HSP AS dr.sc. Vlatke Vukelić kojim ona želi pobliže približiti život i rad Oca domovine, koje po njenom mišljenju su premalo zastupljeni među općom kulturom.
Priopćenje donosimo u cijelosti:

Iako je živio i djelovao u 19. stoljeću dr. Ante Starčević istaknuo je toliko važne zaključke za cjelokupno hrvatsko društvo da su oni aktualni i u sadašnjoj društveno-političkoj situaciji, dok mnogi od njih još nisu implementirani u svakodnevicu. Njegova vizija razvoja hrvatske države i hrvatskoga društva, tako je ostala djelomice još samo vizija.

Nedovoljan medijski prostor i skromne objave u hrvatskoj javnosti o 28. veljače kojim svake godine obilježavamo obljetnicu smrti dr. Ante Starčevića (23. svibnja 1823. – 28. veljače 1896.), zadrže se samo na par činjenica iz njegova političkog života. Ne istakne se njegova političko-društvena djelatnost usmjerena na pokušaj definiranja hrvatske nacije kao takve, odgoja hrvatske mladosti i borbe za prava žena.

Liberal po društvenom uvjerenju, Starčević se borio i za prava seljaka, utemeljenje vlastite monetarne politike i odgoj koji počiva na obrazovanju nacije. Njegove misli izrečene prije 150 godina još su uvijek potreba modernog hrvatskog društva. Misli koje su vodile Starčevića u njegovom političkom djelovanju aktualne su i danas.

Pravaštvo je tako u njegovoj misli, a našoj političkoj provedbi jedina potpuna društvena ideja s jasnim uputama za život pojedinca u društvu, koji je prije svega dostojanstven i društveno korektan. Isticao je kako za osnovnu ideju ima sretan život hrvatskih građana u samostalnoj hrvatskoj državi, a ta njegova misao univerzalna je i primjenjiva i danas.

Uočavao je probleme svoga vremena, tražio odgovore i kao cilj svoga političkog i društveno djelovanja istaknuo apsolutno dobro u pravednom društvu samostalne hrvatske države. Težio je stvaranju hrvatskog građanskog društva, s hrvatskim tradicijama i mentalitetom. Bio je politički mislilac, mudrac, a promicanje njegovih znanja potrebno je i danas.

Ne možemo reći kako Starčević pripada povijesti. Primjerice, kao nositelje narodne zrelosti Starčević je vidio građanski stalež, jer je on pokretač pozitivnih promjena te je još u19. stoljeću istaknuo kako naša cijela ekonomska i porezna reforma treba ići prema tome da taj stalež učini što stabilnijim i što produktivnijim. Njegova borba protiv dodvoravanja Beču i Budimpešti u svojim povijesnim nastavcima pretvara se u dodvoravanje Beogradu te naposljetku Bruxellesu.
Ostvarenjem neovisne i samostalne Hrvatske u Domovinskom ratu, ostvarili smo samo dio težnji hrvatskoga naroda. Mnogi njeni građani gladuju dok čitave obitelji masovno napuštaju svoju djedovinu, jer našom domovinom vladaju političari koji su vođeni stranim ili osobnim interesom. Zaštita nacionalnih interesa i hrvatskog čovjeka nije im na listi prioriteta.

Dakle, ideje i misli dr. Ante Starčevića tek se trebaju provesti, jer država bez vizije i ignoriranje želja i potreba vlastitoga naroda, neće formirati sretnu i zadovoljnu naciju. Smatrao je kako politički programi postaju provedivi tek u samostalnoj i suverenoj Hrvatskoj. Sada kada je konačno imamo, naš je zadatak stvoriti društvo o kojem je govorio i pisao Ante Starčević, jer ono još uvijek ne postoji.
U povijesti će ostati zapisano kako je Ante Starčević najzaslužniji što se hrvatski narod danas zove hrvatskim nasuprot ilirskim ili jugoslavenskim kako su u ono vrijeme forsirali Narodnjaci i elite oko biskupa J. J. Strossmayera i Franje Račkog.

Premda bi možda bilo ispravnije zvati ga „Otac nacije“ nego „Otac Domovine“ dr. Ante Starčević ipak je u podsvijesti hrvatskog naroda dobio zasluženo mjesto. Nažalost, to mjesto nije dobio kroz institucije hrvatske države koje nerijetko nonšalantno prelaze preko lika i djela ovog hrvatskog velikana o čemu najbolje svjedoči činjenica kako je u Hrvatskoj samo nekolicina osnovnih škola dobilo ime po Anti Starčeviću!

Političke elite i birokrati u institucijama često svoje nelogične poteze znaju nametati pozivajući se na primjere pozitivne prakse zapadnih zemalja stoga bi im bilo dobro pogledati kako se u tim zemljama odnose prema svojim utemeljiteljima modernih nacija, stoji u priopćenju kojeg potpisuje dopredsjednica HSP AS dr.sc. Vlatka Vukelić.

Facebook Komentari