Čiji je propust? DORH piše loše prijave, sud pušta počinitelje na slobodu, na djelu je brutalizacija društva

Je li policija mogla spriječiti ubojstvo 18-godišnjakinje za koje je osumnjičen njezin bivši dečko? Kako se moglo dogoditi da nakon fizičkog napada i demoliranja automobila žrtve prije tri mjeseca krivci za taj napad odšeću iz policije? Zašto je u samo godinu dana ubijeno čak 15 žena? Analizirali smo u Otvorenom urednika i voditelja Milsava Togonala.

U emisiji su sudjelovali pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić psihologinja iz Ženske sobe Maja Mamula, sutkinja za mladež zagrebačkog Županijskog suda Lana Peto Kujundžić i kriminalist Željko Cvrtila.

Gosti su se složili propust u slučaju ubojstva osamneastogodišnjakinje postoji, točnije, nije se smjelo dogoditi da je ubojica djevojke nakon niza prijava ostao na slobodi.

Tko je kriv: policija, DORH ili sud – analizirali su u emisiji. Kriminalist Željko Cvrtila kazao je u ovom slučaju potpuno jasno da je mladić i ranije 3-4 puta bio prijavljen te smatra da je bilo elemenata da mu se odredi pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela. Zašto nije DORH djelovao to je pitanje.

Zašto ga je sudac pustio to je isto pitanje. Bivši policajac pojasnio je kako to izgleda na terenu. Vi imate dvije strane dvije priče. Nema kamera. Ako nije bio nasilje onda se zbog prekršaja protiv javnog reda i mira najčešće prijavljuju obje osobe i daje se sudu da donese konačnu odluku. Pojasnio je kako tada sud može kazniti i jednog i drugog, oboje ili nikoga. To je na sucu. Na policiji je samo da opiše što je zatekao na terenu. Druga je situacija kada se nanesu ozljede. Tada se zaključuje da je netko bio nasilan i tada se ide sa kaznenom prijavu protiv napadača.

Sutkinja za mladež zagrebačkog Županijskog suda Lana Peto Kujundžić na to je dodala kako bi policija na terenu moral napraviti cijelu genezu slučaja, a ne izdvojiti samo situaciju koju su zatekli. U suprotnom je sud nemoćan. Ako je bilo nasilnih ponašanja ili napada na djevojku trebalo je DORH izdati prijedlog za istražni zatvor. Niti jedan sudac ne može postupati bez prijedloga. U njemu treba pojasniti zašto treba taj zahtjev, da li zbog opasnosti od ponavljanja djela. Ja ne znam tko je zakazao. Je li trebalo u ovom slučaju, po meni jest, pogotovo što majka govori da je bio niz kaznenih prijava protiv iste osobe, a žrtva je bila ista, tu je bio kontinuitet i tada je DORH trebao postupiti.

Sutkinja je istaknula i kako su prijave koje sudu dostavlja DORH često nepripremljene što sucima otežava rad. Kolege kada razmišljaju o tome koja će sankcija biti primijenjena za koju osobu igra puno je li sve dostavljeno sucu. Ako on dobije najbolju obranu od samog branitelja, a s druge je strane DORH vrlo nepripremljen tada je sudac limitiran u tome na temelju čega će suditi.

Psihologinja iz Ženske sobe Maja Mamula iznijela je večeras crnu statistiku koja u svijetu i Hrvatskoj pokazuje da je u gotovo 80 posto slučajeva ubojstva prethodilo nasilje. U 67% posto slučajeva je bilo sve češće i sve brutalnije. U 65% slučajeva postojalo oružje. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije i UN-a govore da su 40 do 60% svih ubijenih žena ubijene od strane muškaraca, dok je samo 4% žena ubilo muškarca. Na pitanje tko može najbolje procijeniti je li nasilnik u stanju ubiti, Mamula je odgovorila kako je to, nažalost, žrtva te da ju zato treba slušati. Samo je žrtva stvarni ekspert da procjeni koliko je napadač spreman ubiti jer je ona osoba koja poznaje i najčešće živi s tim napadačem.

Posljednjih godina bilježimo trend brutalizacije, kazala je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Ta statistika govori da moramo nešto učiniti na prevenciji, ali i na revidiranju sustava kažnjavanja. Ljubičić je dodala kako su institucije preblage u kažnjavanju. Morali bismo obratiti pažnju tko nam u sustavima zakazuje jer ovakav način sankcioniranja gdje se i kroz prekršajna i kroz kaznena djela na prvom mjestu sankcionira počinitelj kroz uvjetnu kaznu, potom kroz prekršajnu novčanu kaznu, a tek onda sa kaznom zatvora nije dobar. Na pitanje tko je kriv odgovorila je da su svi podjednako krivi. Kroz pravosudni sustav i Državno odvjetništvo, a i sami prekršajni i kazneni sudovi čini mi se provode jednu blagu politiku kažnjavanja primarnih počinitelja kada se radi o nasilju.

Facebook Komentari